Poništavanjem „Inckovog zakona" o zabrani negiranja genocida, vlasti Republike Srpske (RS) su, prema mišljenju sociologa Slave Kukića, izvršile državni udar jer niži, entitetski nivoi vlasti ne mogu jednostrano derogirati zakone donesene na višem, državnom nivou. Ohrabren odsustvom adekvatne reakcije međunarodne zajednice, prvenstveno Ureda visokog predstavnika (OHR), Milorad Dodik sada najavljuje „opasnije poteze" – povratak „izvornom Dejtonu", uz zabranu rada državnim agencijama (SIPA – Državna agencija za istrage i zaštitu, OSA – Obavještajno-sigurnosna agencija) na području entiteta RS.

Dodik prieti i povlačenjem iz „sporazuma o Oružanim snagama BiH" i ponovnim formiranjem Vojske RS, napuštanjem državnog poreskog sistema i zabranom rada pravosudnim državnim organima (Sud i Tužiteljstvo BiH) na području entiteta.

 „Dodik već petnaest godina koristi isti 'step by step' pristup zavisno od reakcije. Sada je, međutim, prešao crvenu liniju i mislim da mu nema povratka, ne zbog političkih avantura u koje se upušta, nego zbog njegove procene da se samo političkim radikalizmom može spasiti od kriminala koji se veže za njega i njemu najbliže – i članove porodice i saradnike", kaže Slavo Kukić za DW.

Državni udar

Posebno je opasna najava derogiranja ključnih zakona koji su svojevremeno doneseni u institucijama kao rezultat višegodišnjih reformi uz savetodavnu i finansijsku pomoć međunarodne zajednice, pre svih EU i SAD.

„Priča o povratku 'izvornom Dejtonu' kako to zagovara Dodik, je izvan Ustava BiH i iskreno se nadam da bi konačno mogao preliti čašu u centrima međunarodne moći i tužiteljstvu BiH – jer u pitanju je klasični atak na ustavni poredak. A odlukama RS o poništavanju 'Inckovog zakona' koje su, nakon potpisa predsednice RS, objavljene i u Službenom glasniku RS, izvršen je i svojevrsni državni udar. Ostane li sve to bez ikakvog, i domaćeg i međunarodnog odgovora, ne čeka nas obećavajuća budućnost", smatra Kukić.

Sagovornik DW je siguran da Milorad Dodik „ne bi bežao ni od najradikalnijih scenarija" radi očuvanja sopstvenih pozicija u vlasti. „No, njegov problem je što je sve manje siguran da bi za to imao i potporu Srba iz RS. Uostalom, tamošnja opozicija mu je, nakon što ju je nekoliko godina uspijevao uvlačiti u svoje igre, otvoreno i, nadam se, definitivno okrenula leđa. I to su zadnjih nekoliko tjedana ponavljali gotovo svaki dan. Nisam siguran da bi mu takve scenarije bili spremni pratiti i svi koalicijski partneri, a siguran sam da bi mu veliki postotak građana RS-a također okrenuo leđa. To je, da se razumijemo, jasno i Dodiku. I stoga nisam siguran da, iako će logiku radikalizacije gurati do zadnjega, već danas nema spakirane kofere", zaključuje Kukić.

Dodik nema podršku opozicije u RS-u

Nije mali broj onih koji smatraju da su Dodikove pretnje samo „predizborna retorika" koja, kako kaže socilog Kukić, u BiH nije prestaala zadnjih desetak godina. Poslednjih meseci, kao i prethodnih godina uoči svakih izbora, ona je u funkciji homogenizacije biračkog tela.

Potvrđuje to i bivši diplomata Slobodan Šoja koji na svom Facebook profilu piše da su ljudi u BiH zaista prestrašeni, ali da rata „neće biti". „Svašta nam se dešava i svašta se priča posljednjih dana. Srećom ništa novo i ništa ozbiljno. Ljudi su doduše prestrašeni, dugo se radi na tome. Naši meštri vole često zagrijavati strasti lakovjernih. Prvo i najvažnije: rata sigurno neće biti i čak je neozbiljno pominjati tu mogućnost. Ovo što živimo nema nikakve veze sa devedesetim godinama prošlog stoljeća i to poređenje prave samo zlonamjerni", kaže bivši dipolomata.

No, sve je veći broj onih koji u aktuelnim događajima u BiH i regiji prepoznaju upravo devedesete, a poništenje „Inckovog zakona" u RS vide kao model za daljnju razgradnju države BiH. Srpski političar i bivši član Predsedništva BiH Mladen Ivanić smatra da je aktuelna politička i ustavna kriza u BiH „najveća od Dejtona" i da je Dodik ovoga puta „spreman ići do kraja" – šta god to značilo, ali da opozicija u RS-u neće pratiti njegov avanturizam.

Opozicija, koja je podržala Dodika prilikom poništavanja „Inckovog zakona" u Skupštini RS, sada se izjasnila da neće slediti Dodikov SNSD (Savez nezavisnih socijaldemokrata) u jednostranom poništavanju državnih zakona. „I SDS se u svom programu zalaže za 'izvorni Dejton' i uvek ćemo se zalagati da sve nadležnosti prenesene na državu treba da se vrate RS-u. Ali, to treba uraditi na isti način kako su i prenesene na državu BiH, a to je u parlamentima i drugim institucijama države i entiteta", kaže predsjednik SDS-a Mirko Šarović.

„Neće biti rata, ali su mogući incidenti"

Dodik, koji se nedavno u Beogradu sastao sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i ministrom spoljnih poslova Rusije Sergejom Lavrovom, najavljuje scenarij iz devdesetih godina. Govoreći o ponovnom formiranju Vojske Republike Srpske, on preti da će „preuzeti kasarane Oružanih snaga BiH kao što su to uradili Slovenci sa kasaranama bivše JNA (Jugoslovenske narodne armije) 1992. godine". Međutim, nije spomenuo da je tada poginulo najmanje 40 ljudi. Potom je izjavio da su „prijatelji" obećali pomoć RS u slučaju eskalacije nasilja i vojne intervencije Zapada.

Analitičari su uglavnom saglasni da nijedna država, uključujući Srbiju i Rusiju, ne bi otvoreno vojno podržala Dodika u slučaju oružanih sukoba. Drugo je pitanje angažmana plaćenika, paravojnih formacija i „dobrovoljaca". Vojno-politički analitičar Đuro Kozar ne veruje da bi moglo doći do eskalacije sukoba u BiH, ali ne isključuje „incidente".

 „U BiH su EUFOR (European Union Force – Snage EU u BiH) i Štab NATO-a i oni prate situaciju i spremni su reagirati, naročito ako bi policija RS-a, naprimjer, okružila kasarne u Banjaluci, Doboju ili Bileći. Indikativno je da Dodik stalno govori da ima podršku za destruktivne scenarije, pri čemu vjerovatno računa na Srbiju i Rusiju. Pitanje je da li bi ove države vojno htjele i mogle pomoći budući da je RS okružena članicama NATO-a koje bi spriječile vanjsku intervenciju na eventualnu konfliktnu situaciju u BiH", kaže Kozar za DW.

Ojačati snage EUFOR-a i NATO-a

Suosnivač Vijeća za politiku demokratizacije iz Berlina Kurt Basener smatra da Zapad, kroz već prisutni EUFOR i NATO mora ojačati vojno prisustvo u regionu. „Treba poslati još vojnika u BiH, jer samo to može zaustaviti Dodika i Rusiju. Dodik je navikao da Zapad uzmiče i verbalni odgovor nije dovoljan. Plašim se da će doći do unutrašnje reakcije. Bilo kakav pokušaj podjele BiH neće dobro završiti... Dodik sve čini uz podršku Vučića i Lavrova. Nije čudno što Dodik situaciju u RS poredi sa Slovenijom. Pogledajte samo ko su Dodikovi prijatelji – Viktor Orban i Janez Janša... (Kristijan) Šmit je rekao da je sve na bh. vlastima. To nije dobro! Šmit nije dorastao poslu koji je preuzeo", kazao je Basuner za FACE televiziju.

Na ozbiljnost situacije upozoravaju i zvaničnici susednih država, svako iz svoje perspektive i u skladu sa sopstvenim prioritetima. Predsednik Srbije Aleksandar Vućić upozorio je da će „moćne evropske zemlje" do kraja proleća naredne godine tražiti „nestanak RS". I ministar spoljnih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman zabrinut je zbog političkog razvoja situacije u BiH i regiji. „Umesto konsenzusa za reformu Izbornog zakona, sada imamo političku eskalaciju i blokadu institucija", kazao je Radman.

Ko u EU javno podržava Dodika?

Srbija i Hrvatska, zajedno s predstavnicima još devet evropskih država, nedavno su se odazvale pozivu Milorada Dodika na sastanak u Istočnom Sarajevu na kojem ih je obavestio da će RS jednostrano ukinuti važne državne zakone. Na sastanak su pozvani predstavnici ambasada 28 država, a odazvalo se njih 11, pa su pojedini mediji ovaj potez ocenili kao „diplomatski debakl". No, drugi su primetili da 11 nije sasvim beznačajan broj. Novinska agencija Patria saznaje da su se na sastanku kod Dodika pojavili ambasadori Hrvatske, Norveške, Poljske, Bugarske, Grčke, Švedske, Rumunije i Švajcarske, dok su pojedine ambasade poslale nižerangirane službenike.

Izjava Milorada Dodika da bi sedam država članica EU podržalo „mirni razlaz" u BiH demantirana je iz evropskih institucija. Portparol EU Peter Stano kazao je da ne postoji sedam članica EU koje su za „mirni razlaz". „Svako ko dovodi u pitanje celovitost i integritet BiH nije prihvatljiv EU. Ovo je jasna pozicija i stav svih 27 članica EU - posvećeni smo suverenitetu i intgeritetu BiH", kazao je Stano.

Moćni priznaju samo faktičko stanje

Pojedini mediji u BiH, među kojima portal Istraga.ba, upozoravaju da „velike sile" priznaju samo „faktičko stanje", sugerirajući da bi i promena stanja u BiH mogla biti tretirana po istom principu. Ovaj portal iznosi i kritike na račun visokog predstavnika Šmita „koji bi se trebao početi baviti svojim poslom".

Tužiteljstvo BiH je u ponedeljak (18.10), na zahtev četrnaest tužitelja, formiralo novi predmet zbog medijskih istupa Dodika u kojima iskazuje pretnje teritorijalnom integritetu i institucijama BiH. Predmet je formiran na osnovu člana Krivičnog zakona koji se odnosi na „napad na ustavni poredak, ugrožavanje teritorijalne celine, podrivanje vojne ili odbrambene moći, oružanu pobunu i protuzakonito formiranje vojnih snaga" za šta su predviđene kazne zatvora i do 10 godina.

Nove, sveobuhvatne sankcije odgovornima za destabilizaciju Zapadnog Balkana najavile su i SAD, i to posredstvom izaslanika Gabriela Eskobara, nakon čega je Dodik javno izneo svoj odgovor Americi: „Je*e mi se za sankcije".

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.