1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Predstavnički dom: republikanci osvojili većinu

17. novembar 2022.

Više od nedelju dana nakon međuizbora u SAD, republikanci su po svemu sudeći osigurali potrebnih 218 mesta u Predstavničkom domu američkog Kongresa. To im omogućava da blokiraju pojedine projekte predsednika Bajdena.

Izabrani predstavnici Republikanske stranke poziraju ispred Kapitola
Izabrani predstavnici Republikanske stranke poziraju ispred KapitolaFoto: Leah Millis/REUTERS

Demokrate američkog predsednika Džozefa Bajdena izgubile su većinu u Predstavničkom domu američkog Kongresa. Republikanci će ubuduće imati najmanje 218 mesta, odnosno više od polovine od 435.

Prema navodima CNN-a, demokrate trenutno imaju najmanje 210 mesta, a prema novinskoj agenciji AP čak 211. Još je otvoreno pitanje šta je sa sedam ili šest mesta.

-pročitajte još: Potceniti Trampovu volju za moć i dalje je opasno

Bajden signalizira spremnost za saradnju

U čestitki lideru do sada republikanske manjine, Kevinu Mekartiju, predsednik Bajden naglasio je da je spreman da sarađuje sa republikancima u Predstavničkom domu. Ipak, tesna većina otežaće republikancima pobedu prilikom glasanja. Za inicijative su im potrebni i glasovi umerenih republikanaca, kao i desnih pristalica bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa.

Mekarti je inače nedavno potvrđen za mesto lidera republikanaca u Predstavničkom domu. Osvojio je 188 glasova, dok je 31 republikanac glasao za desničara Endija Bigsa. Da bi u januaru zamenio demokratkinju Nensi Pelosi na mestu predsednice Predstavničkog doma, Mekartiju je potrebna većina u čitavom Predstavničkom domu.

Kevin Mekarti trebalo bi da nasledi Nensi Pelosi na mestu predsednika Predstavničkog domaFoto: Tom Brenner/REUTERS

Talas uspeha republikanaca se nije isplatio

Na ovim međuizborima glasalo se za sva mesta u Predstavničkom domu i za oko trećinu mesta u Senatu. Osim toga, ponovo se popunjavaju i važna guvernerska mesta u brojnim državama. Brojanje glasova u nekoliko izbornih jedinica trajalo je dugo zbog veoma tesnih rezultata i izbornih specifičnosti u pojedinim državama.

Na međuizborima koji se organizuju u sred mandata američkog predsednika, njegova stranka obično dobija neku vrstu opomene, a glasanje se smatra svojevrsnim referendumom o njegovoj politici. Što se tiče unutrašnje politike, Bajdenov verovatno najveći problem je inflacija, a nezadovoljstvo je naročito veliko zbog povećanja cena goriva. Američki predsednik je i pre međuizbora morao da se bori sa dramatično lošim rezultatima ispitivanja javnog mnjenja.

Republikancima su pre izbora predviđali „talas uspeha“, a demokratama „debakl“. Nije se, međutim, dogodilo ni jedno ni drugo. Umesto toga, demokrate su sveukupno ostali neočekivano jaki. Obezbedili su većinu u Senatu, što je od posebnog značaja jer se tamo potvrđuju važni kadrovi na saveznom nivou poput ambasadora, članova kabineta ili saveznih sudija. Bajden je zato siguran da će u drugoj polovini svog mandata uspeti da progura određene nominacije.

Očekuje se blokada zakona

S druge strane, gubitak kontrole nad Predstavničkim domom će u naredne dve godine situaciju za predsednika verovatno učiniti neugodnom. Republikanska većina u Predstavničkom domu moći će da blokira buduće zakone.

Taj dom Kongresa posebno je važan kada je reč o budžetskim pitanjima. Republikanci su zapretili da će blokirati povećanje gornje granice duga ili finansijsku pomoć Ukrajini. Posmatrači to vide kao način da se od demokrata dobiju ustupci na drugim mestima.

Moguće parlamentarne istrage

Republikanci su također zapretili pokretanjem više parlamentarnih istraga protiv demokrata, poput istrage o situaciji na granici s Meksikom, istrage o FBI-pretresu bivšeg republikanskog predsednika Donalda Trumpa ili one o poslovima Bajdenovog sina Huntera. Oni bi takođe mogli da pokrenu i postupak opoziva pojedinih članova kabineta.

ms (tagesschau)

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.