1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Privreda napred, politika – stoj!

1. septembar 2013.

Kina - između liberalizacije privrede i neomaoističke politike. "Sedam tabua" imaju za cilj da ograniče slobodu ograniče isključivo na privredu.

Der chinesische Staatsmann Mao Tsetung proklamiert am 1. Oktober 1949 die Gründung der Volksrepublik China von einer Rednertribüne auf dem Tiananmen, dem Platz des Himmlischen Friedens, in Peking. Vor 50 Jahren zog Mao Tsetung am 25.03.1949 in Peking ein. Zwar waren die ersten Truppen mit ihren roten Fahnen schon am 31. Januar 1949 in die Stadt einmarschiert, doch der «Große Vorsitzende» hatte noch auf sich warten lassen. Er übernahm die Ämter des Vorsitzenden des Zentralen Volksregierungsrates und des Revolutionären Militärrates im neuen Staat. Mao Tsetung wurde am 26. Dezember 1893 in Shaoshan in der Provinz Hunan geboren und ist am 9. September 1976 in Peking gestorben. dpa (zu dpa 1067 - nur s/w)
China Flash-Galerie 60 Jahre Volksrepublik 1949 Mao Tsetung proklamiert die Volksrepublik ChinaFoto: AP

Proces protiv bivše političke zvezde Bo Ksilaja je završen. Kineska Komunistička partija je tim procesom pokušala da stavi tačku na najveći politički skandal proteklih decenija. Bo Ksilaj, velika nada takozvane "Nove levice", sada je iza rešetaka, ali, neomaoistička politika, koju je on pokrenuo, živi dalje. Njen zagovornik je niko drugi so Ksilajev najveći protivnik - novi šef države i partije, Ksi Đinping.

Stručnjaci za Kinu već duže vreme primećuju da se novo kinesko političko rukovodstvo vraća maoističkoj retorici. Publicista iz Hong konga Vili Lam upravo piše knjigu o Ksi Đinpingu. On kaže da se Ksi Đinping, od novembra prošle godine, od kada je imenovan za šefa partije, poziva na Mao Cedunga, kao ni jedna njegov njegov prethodnik posle smrti „velikog predsedavajućeg“. Godinu dana čišćenja partije od „ekstravagancije“ i korupcije – i dovođenja na „liniju mase“.

Bo Ksilaj pred sudom 25.08. 2013.Foto: picture-alliance/AP

Sedam tabu tema

Pored toga, novo partijska vrhuška pojačala je kontrolu ideologije i masovnih medija, kaže Vili Lam, ukazujući na takozvani "dokument br. 9". U tom papiru, koji cirkuliše u partijskim krugovima širom Kine, izričito se upozorava od sedam opasnosti po državnu ideologiju. Reč je o temama, kojima ne bi smeli da se bave mediji, škole ili univerziteti: univerzalne vrednosti, civilno društvo, građanska prava, sloboda medija, nezavisnost sudstva, greške partije u prošlosti i privilegije partijskog kadra.

Mediji se dovode u red od jula 2013. S obzirom da kvalitet novinarstva nije ujednačen, više od 300.000 radnika u medijima, moralo je da pohađa višednevne kurseve na kojima su učili "suštinske vrednosti", pišu državne „Narodne novine“.

Sebastijan Hajlman, stručnjak za Kinu sa Univerziteta u Triru, u vraćanju maoističkoj ideologiji vidi pre svega retorički potez. "Političko vođstvo želi podršku u levom spektru društva. I to ne bi trebalo potceniti, jer čak i u bogatoj južnokineskoj provinciji Guangdong, 38 odsto stanovništva naginje levičarskim pozicijama. A naginju i izvesnoj Mao-nostalgiji. Tu se radi o pitanju socijalne pravde i to su velike snage, koje nijedno kinesko vođstvo ne može da ignoriše", ističe Hajlman, ukazujući pritom na sve veći jaz između bogatih i siromašnih u Kini.

Šangaj, finansijski centar KineFoto: picture-alliance/dpa

Dvostruka igra

Međutim, ne ostaje sve na čistoj retorici. Vlada Đinpinga je smestila u zatvor brojne neistomišljenike. Uhapšeni su i vodeći predstavnici takozvanog "konstitucionalizma" koji su samo tražili da vlada i uprava poštuju osnovne postavke kineskog ustava. Na meti su se našli i borci za građanska prava, koji su tražili transparentnost imovinskog stanja partijskih funkcionera.

Za oktobar je zakazan treći plenum Centralnog komiteta Komunističke partije Narodne republike Kine. Vlade će najverovatnije predstaviti planove za ekonomsku reformu. Polazi se od toga da su programom predviđeni veća potrošnja unutar zemlje i veće slobode za firme, kako bi ekonomski rast mogao da se održi.

Ksi ĐinpingFoto: Reuters

To sigurno nije levičarska politika. Vili Lam kaže: „Od Deng Ksijaopinga postoji ta podela između privrede i politike. Ekonomija se može liberalizovati u određenoj meri. Ali u političkoj i ideološkoj areni i dalje se vrši striktna kontrola, drugačije mišljenje se ne toleriše."

Autori: Matias fon Hajn

Odgovorna urednica: Dijana Roščić