1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Protesti protivnika snimanja i memorisanja telefonskih razgovora

ard/sb6. novembar 2007.

Za danas su u čitavoj Nemačkoj zakazane demonstracije protivnika snimanja i memorisanja svih telefonskih razgovora i elektronske prepiske građana ove zemlje.

Telefonski razgovor - sfera privatnosti ili ne
Telefonski razgovor - sfera privatnosti ili neFoto: BilderBox

Prema planovima Socijaldemokrata kao i Hrišćansko-demokratske i Hrišćansko-socijalne unije, koji će 9. novembra biti na usvajanju u Bundestagu, od 2008. vlasti će precizno znati ko je s kim razgovarao fiksnim ili mobilnim telefonom ili komunicirao SMS-om ili putem elektronske pošte. Podaci bi trebalo da se čuvaju šest meseci.

Teroristi su među nama. Treba ih uloviti, jasno. Dok telefoniraju, ili dok se dogovaraju preko interneta. Ako to uopšte tako rade. Novom merom vlast želi da ima stane na put. Ona, međutim, ne zna ko su ti teroristi. Zato će biti snimljena komunikacija svih nas: za državu smo svi potencijalno opasni. Burkard Hirš iz Stranke slobodnih demokrata o tome kaže:

«U mojim očima, to je histerija. Nastavak takovzanog rata protiv organizovanog kriminala, ili terorizma, ili čega god hoćete, u kome država postaje država nadzora i izdaje svoje soptvene principe i gubi sopstveno dostojanstvo pretvarajući se u državu-njuškalo».

Na tapetu je svaki poreski obveznik. Registruje se kada je razgovarao, s kim je razgovarao, koliko dugo je razgovarao. Razgovori mobilnim telefonima otkrivaju i gde se nalazio. Hans Joahim Gisman sa Instituta za bezbednosnu politiku to oveko komentariše:

«Pre će biti da nadzor obuhvata 80 miliona Nemaca. Oni koji nameravaju da počine krivično delo, i znaju da vlasti sprovode te mere, naći će puteve i sredstva da taj nadzor izbegnu».

I zaista, teroristi i inteligenti zločinci izbegavaju ostavljanje elektronskih tragova. Oni koriste anonimne telefonske govornice, internet-kafiće i druge vidove komunikacije.

Ima jedna studija Saveznog kriminalističkog ureda iz 2005. godine, koju danas niko više ne spominje. Ona pokazuje da su od 6,4 miliona krivičnih dela podaci o vezama i komunikaciji pomogli samo u 381 slučaju.

No, mera ne bi trebalo da se uvede samo zbog terorista, već i zbog drugih zlodela, među kojima jedno, recimo, posebno zanima muzičku industriju. Ko besplatno skida iz interneta licenciranu muziku i filmove? Policija će moći i takvima da doaka. Građani će inače sopstveni nadzor sami i plaćati. Ta tehnika je skupa. Provajderi telekomunikacije će povećanje svojih troškova da ispostave svojim korisnicima.