1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Priroda i životna sredina

Putujuće drveće za čistiji vazduh

18. maj 2018.

Nemački grad Botrop – poznat inače po poslednjem rudniku kamenog uglja u Rurskoj oblasti – već godinama se trudi oko poboljšanja kvaliteta vazduha. Sada je taj grad postao deo jednog evropskog naučnog projekta.

Foto: DW/C. Grün

Javor, trešnja, likvidambar. Drveće visoko i po osam metara zasađeno je u velike saksije i postavljeno na više mesta po gradu Botropu. Ono što na prvi pogled izgleda kao proizvoljno ozelenjivanje gradskog betona i asfalta, u stvari je deo naučnog projekta. „Mi smo nešto kao laboratorija u realnosti Tehničkog univerziteta u Dortmundu“, kaže Tilman Kristijan, šeg gradske službe za zaštitu životne sredine, po struci inače geograf.

Tehnički univerzitet u Dortmundu udaljen je od Botropa oko 35 kilometarai on se uključio u evropski naučni projekat „iSCAPE“ (Improving the Smart Control of Air Pollution in Europe). Njegov cilj je poboljšanje kvaliteta vazduha u evropskim gusto naseljenim područjima. Projekat koji finansira EU u sklopu programa „Horizont 2020“ trajaće tri godine.

Nauka, opština, građanin

Cilj naučnog projekta je i prikupljanje podataka o kvalitetu vazduha, a na onsonvu čga će stručnjaci razviti strategiju za smanjenje zagađenja. „Razvili smo koncept za prilagođavanje klime u centrima gradova. Najprije je utvrđeno činjenično stanje, zatim je napravljena projekcija toga šta nas očekuje zbog klimatskih promena, a onda smo razmišljali koje drveće bi trebalo posaditi kako bismo zadržali sadašnju visinu temperature“, kaže Tilman Kristijan.

Industrijsko područje Prosper, BotropFoto: picture-alliance/blickwinkel/S. Ziese

Važan sastavni deo projekta jeste i saradnja naučnika, opština i građana. „Učešće građana nam je važno. Želimo da ljude senzibilizujemo za teme zagađenja vazduha i mikroklime. Ovde u Botropu imamo veliko iskustvo s time, duže nego u drugim gradovima uključenim u projekat. Na susretima koji se održavaju dvaput godišnje prenosimo svoje znanje i iskustvo. Upravo smo bili u Bolonji zbog razmene saznanja“, kaže Tilman Kritijan.

Uključivanje građana znači takođe i da se neki zadaci prenose na njih. Drveće je zasađeno u velike saksije, a to znači da, naročito preko leta, neko mora da ga zaliva. Grad redovno poziva zainteresovano građanstvo da učestvuje u takvim projektima. Rezultati se onda koriste za planiranje stambenih četvrti.

Šest laboratorija na otvorenom u EU

Botrop je jedan od šest tih „laboratorija na otvorenom“, u sklopu projekta Evropske unije. Slični poduhvati odvijaju se u Bolonji (Italija), Dablinu (Irska), Gildfordu (Velika Britanija), Haseltu (Belgija) i Vantai (Finska). Svaki od njih prate naučnici. Dok se u Gildfordu, recimo, istražuje uticaj žive ograde, naučnici u belgijskom Haseltu se bave kretanjem ljudi. „Tamo je razvijena aplikacija koja ljudima pokazuje klimatski najpovoljniji put kroz grad“, kaže Karina Kristijan, nadležna za gradsko planiranje u Botropu i saradnica na ovom projektu.

Za Botrop su odabrana 22 drveta, postavljena na određenim mestima. „Moramo da vodimo računa da za drvo ima dovoljno mesta. Svako zauzima jedno mesto za parking. U gradovima kao što je Botrop, u koji mnogo ljudi iz okoline dolazi na posao, to je velik problem. Takođe bi moralo da se pazi da su pešačke staze dovoljno široke“, objašnjava Tilman Kritijan.

Tilman Kristijan i Karina KristijanFoto: DW/C. Grün

Osim toga, bilo je važno odabrati one vrste drveća koje nisu otrovne, koje ne mogu previše da porastu i koje nemaju previše plodova odnosno lišća. Uz to, drveće ne sme da bude suviše osetljivo. Građanima je bilo važno i to da drveće odgovara insektima: u vreme masovnog umiranja pčela to je sigurno važan argument na koji merodavni ne mogu da se ogluše.

Senzori beleže podatke

U ulicama u kojima je postavljeno drveće, Tehnički univerzitet Dortmund postavio je i merne instrumente koji prikupljaju podatke o zagađenosti vazduha, temperaturi, količini mikro-čestica, buci. Aparati sa senzorima postavljaju se na ulične svetiljke ili kuće.

Da bi se utvrdile promene, porede se podaci pre i poslije eksperimenta. „Nadamo se da će se kvalitet vazduha u ulicama s putujućim drvećem osetno poboljšati i da će biti moguće uočiti jasnu razliku“, kaže Karina Kristijan. Rezultati trogodišnjeg istraživanja mogu da pomognu u planiraju budućih stambenih četvrti, odnosno sadnje drveća i drugog zelenila u gradu.

Nakon završetka trogodišnjeg projekta drveće će biti zasađeno u zemlju, a i za to će biti pitani građani. „S obzirom na nedostatak prostora u Botropu, uvek je dobro ako se građani jave i pristanu da neko drvo bude zasađeno ispred njihove kuće“, kaže Tilman Kristijan. Ali, do toga treba pričekati – još dve i po godine.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preskoči sledeću sekciju Više o ovoj temi