Ratni zločinac ili lice sa estrade?
12. decembar 2012.![](https://static.dw.com/image/16384359_800.webp)
„Pitala sam se kako neko ko važi za zločinca može da bude estradna zvezda“, kaže direktorka fondacije „Konrad Adenauer“ Sabina Volkner. Da je to moguće, uverili su se i novinari BIRN-a (Balkanske istraživačke mreže) analizirajući kako su regionalni štampani mediji pratili hapšenje i početak suđenja Ratku Mladiću.
„U mnogim slučajevima ispostavilo se da su granice etike nevažne i da je bitan samo tiraž. Većina medija izbegava ozbiljno novinarstvo i preferira senzacionalizam. Senzacionalizam je samo instrument pomoću kojeg treba prikriti nešto drugo – da je proces suočavanja sa prošlošću u državama regiona još uvek na samom početku“, kaže Sabina Volkner na promociji publikacije „Mladić pod lupom: Zločinac ili lice sa estrade“.
Život u paralelnim svetovima
Odgovornost za to u velikoj meri snose vlasti u Srbiji, smatra urednica publikacije Gordana Igrić. „Da je bilo više raspoloženja u demokratskoj vlasti u Srbiji da se otvori pitanje toga šta se dogodilo devedesetih, bilo bi lakše i drugima da prihvate da je i tu bilo nekih zločina. Ovako smo zarobljeni u neke paralelne svetove“, kaže Gordana Igrić.
Izveštavajući o hapšenju i početku suđenja Ratku Mladiću mnogi regionalni mediji zanemarili su profesionalni odnos prema žrtvama, podseća istoričar Kristijan Nilsen. „Zanimljivo je ono što vidimo u istoriografiji holokausta i ovog rata – da stalno pričamo o etnicitetu stradalih, čime zapravo prihvatamo onu kategorizaciju koju su napravili počinioci koji su ih ubili, a to se vidi i u medijima“, kaže Nilsen.
U Srbiji je Mladić estradna ličnost
U medijima u Srbiji više se pisalo o tome šta je Mladić doručkovao u Hagu nego o optužnici koja ga tereti za najteže ratne zločine. „Takvo izveštavanje odraz je nemogućnosti države i građana da se suoče sa onim što je Mladić devedesetih činio u njihovo ime“, tvrdi Marija Ristić, novinarka BIRN-a i Srbije. „Ako se pitamo da li je Ratko Mladić u Srbiji bio zločinac ili lice sa estrade, onda definitivno možemo reći da je bio estradna ličnost“, kaže Marija Ristić.
Interes za Mladića u hrvatskim medijima opao je čim se pokazalo da on neće biti optužen i za zločine u toj zemlji, rekao je Boris Pavelić, novinar BIRN-a iz Hrvatske naglašavajući da je percepcija Haškog suda u toj zemlji promenjena nakon oslobađajuće presude Anti Gotovini i Mladenu Markaču. „Do 16. novembra to je bio najgori sud na svetu, a od 16. novembra, za Hrvatsku je Haški sud najbolji sud na svetu“, ocenio je Pavelić.
Medijski podeljena BiH
Mediji u Bosni i Hercegovini različito su izveštavali o hapšenju i početku suđenja Ratku Mladiću. U Federaciji BiH mnogo više se pisalo o Mladićevoj optužnici, a značajan prostor posvećen je i žrtvama, dok su mediji u Republici Srpskoj uglavnom izveštavali o tome kako je Mladić „iz pragmatičnih razloga“ završio u Hagu, kaže urednica BIRN-a Erna Mačkić. „Za medije u RS specifično je to što se nije mogla pročitati gotovo ni jedna izjava žrtve iz Srebrenice, Sarajeva ili bilo kojeg drugog grada u BiH koji se pominje u optužnici protiv Mladića“, kaže Erna Mačkić.
BIRN je analizirao 2.300 tekstova o Mladiću. Na promociji je rečeno kako su različite reakcije Srba i Bošnjaka u BiH još jednom pokazale „bolnu podvojenost u državi“. Ukazano je i na značaj Haškog suda u procesu pomirenja u regionu, ali i na odgovornost lokalnog pravosuđa u procesuiranju predmeta ratnih zločina.
Autor: Samir Huseinović, Sarajevo
Odgovorni urednik: Ivan Đerković