Restauratori prevazilšli moguće
21. maj 2004.Samo dve godine posle smrti osnivača verskog reda, Franje Asiškog (1181-1226), je papa Grgur IX izdao nalog za izgradnju crvke u slavu tog sveštenika. U julu 1228, odmah pošto je Franja Asiški proglašen za sveca, je posdtavljen kamen temeljac Bazilike. Posle podizanja romanskog zdanja je neimar 1236. podigao crkvu u gotskom stilu. U maju 1253. je papa Inoćentije IV podigao oltare u obema crkvama.
Proslava sedamstopedesetogodišnjice postojanja crkve kulminira ovog vikenda u gradiću Asiziju, u Umbriji, koji broji samo 25 000 stanovnika. Bazilika u Asiziju važi, inače, za simbol mira, i njena godišnjica se proslavlja serijom bogosluženja i koncerata. Mnogi vide u tom prazniku ponovno rođenje bogomolje, posle najteže katastrofe u istoriji manastira.
200 000 mini-fragmenata fresaka, koje su u dvadeset osam epizoda predstavljale ciklus života Svetog Franje i predstavljale najznačajniji slikarski kompleks Italije 13. i 14. veka, je bilo, posle zemljotresa, upakovano u sanduke. U toku godina su ih restauratori ponovo spojili kao pazl.
Do danas je obnovljen veliki deo tog opusa oštećene crkve, koji se pripisuje genijalnim umetnicima Čimabueu i Đotu. Iako je čuvena Đotova freska sa slikom Svetog Hijernima sada ”ukrašena” belim flekama, posetioci ponovo imaju dobar utisak o izvornosti slike i o tome kako je crkva izgledala pre katastrofe.