Reakcije na najavljenu ratifikaciju Istanbulske konvencije (IK) u Hrvatskoj se ne stišavaju. Premijer Andrej Plenković ne posustaje u objašnjavanju da je reč o dokumentu kojem je cilj borba protiv nasilja nad ženama, a ne redefinicija braka, uvođenje trećeg spola i rodne ideologije u hrvatski obrazovni sistem.

Istanbulska konvencija, kako se kolokvijalno naziva međunarodni ugovor donesen u okviru Saveta Europe u cilju sprečavanja nasilja nad ženama i porodičnog nasilja, u Hrvatskoj izaziva podelu ne samo između desnice i levice, nego i unutar desnice, pa i unutar vladajućeg HDZ-a. Plenković je prvi šef HDZ-a koji se suočava sa otvorenim otporom jednog dela stranke, ali i Katoličke crkve.

No premijer ne odustaje od ratifikacije. Ne odustaju, međutim, ni protivnici konvencije. Koordinatorka građanske inicijative Istina o Istanbulskoj Kristina Pavlović za DW najavljuje protestne skupove širom zemlje, kao i referendum o IK. "To je i najbolji demokratski alat kako bi se građani mogli izjasniti o ovom pitanju. Uskoro ćemo objaviti datum početka prikupljanja potpisa i referendumsko pitanje, na čemu već radimo", kaže Pavlović.

HDZ uz SDP

Pavlović odbacuje interpretativnu izjavu koju će vlada priložiti uz ratifikaciju IK, smatrajući da ta izjava nema nikakvu pravnu vrednost i da samo "maže oči ljudima", kako se ne bi bunili. Navodi kako su na protest u Zagrebu došli ljudi koji su verovali da je HDZ demohrišćanska stranka i da zastupa tradicionalne i hrišćanske vrednosti, ali su se razočarali, jer se HDZ u ovom pitanju "svrstao uz SDP".

"Građani su na protestu pokazali da ne žele ratifikaciju ove konvencije i da žele očuvanje porodičnih, hrišćanskih i tradicionalnih vrednosti. Ne žele da se ide u smeru rušenja porodice i da se ne zna ko je muško, a ko žensko, kao recimo u Kanadi, gde je odnedavno ozakonjeno da se više ne može govoriti otac i majka, nego roditelj 1 i roditelj 2, čime se ruše sami temelji osobnosti i polnosti, a time i braka i porodice", tvrdi Pavlović.

Pavlović smatra da se rodna ideologija nalazi i u Istanbulskoj konvenciji. Štaviše, naglašava da je reč o prvom međunarodnom obvezujućem dokumentu koji donosi definiciju roda, a koji je odvojen od pola, što znači da rod s kojim se neko poistovećuje ne mora odgovarati polu koji mu je dodeljen pri rođenju. "Upravo to je temelj rodne ideologije", naglašava Pavlović. Zato IK za nju predstavlja "podmetanje rodne ideologije" kroz borbu protiv nasilja nad ženama.

Širenje neistina i moralne panike?

Aktivistkinja za ljudska prava, protestantska teološkinja Lana Bobić, međutim, tu istu rodnu ideologiju o kojoj govore protivnici IK naziva takozvanom i stavlja je u navodnike. Smatra da se rasprava o zaštiti žena od nasilja, što je temeljni cilj Istanbulske konvencije, u Hrvatskoj pretvorila u raspravu o rodnoj ideologiji upravo zato da se skrene fokus sa borbe protiv nasilja nad ženama.

"Neki na leđima žrtava nasilja pokušavaju steći društveno-političku moć. Zabrinjavajuće je da su takvi akteri uspeli javnu raspravu svesti na teorije zavere dok se nasilje nad ženama iz dana u dan brutalizuje i dok sudske prakse ukazuju na ogromne probleme u zaštiti žena od nasilja", napominje ova aktivistkinja, koja je suosnivačica inicijative "U dobroj vjeri".

Na pitanje zašto se Katolička crkva u Hrvatskoj toliko protivi Istanbulskoj konvenciji, protestantska teologinja Bobić misli da Katolička crkva ženu, iako je vidi kao jednako vrednu, ne smatra ravnopravnom. Razlog za takav stav krije se u održavanju postojećih crkvenih struktura smatra ona i dodaje:

"Crkva insistira na prirodi žene i muškarca determiniranoj polom, osporavajući društvenu, vremensku, kulturnu uslovljenost tih uloga. Crkva tako održava stereotipne rodne uloge koje nisu opasne samo za žene, već i za muškarce. Osim što takvom logikom žene još uvijek ne bi izborile pravo glasa, pravo na rad i obrazovanje, takva logika vodi i do toga da je muškarac nasilan po prirodi, samim tim što je muškarac. S tim se ne mogu složiti, jer nasilje se, baš kao i nenasilje, uči", kaže Bobić.

Biskupi: rod je neodvojiv od pola

Hrvatska biskupska konferencija, međutim, nedavno je upozorila da pitanje zaštite posebno ranjivih grupa u društvu, žena i dece, koji su najčešće žrtve porodičnog nasilja, "ne sme biti podložno nikakvim ideologijama". Hrvatski biskupi u svojoj poruci o Istanbulskoj konvenciji naglašavaju i da obiteljsko nasilje nije samo privatna stvar, nego i veliki društveni problem.

Hrvatski biskupi, međutim, "izražavaju zabrinutost" što se u Istanbulskoj konvenciji pojavljuju neprihvatljive definicije, prema kojima bi trebalo poimati „porodicu", „rod" i „rodno nasilje". "Očito je da u Konvenciji navedena definicija 'roda' odudara od uvreženog shvatanja da je rod identičan polu i može biti muški ili ženski. Biti žena ili biti muškarac način je postojanja, a ne tek puki 'atribut' ljudskog bića", poručuju biskupi.

Zaglušujuća rasprava o Istanbulskoj konvenciji i učešće Crkve u toj raspravi otvara pitanje intervenisanja Crkve u političkim i unutarstranačkim sporovima. Lana Bobić kaže: "Ako Crkva misli da ima pravo da interveniše u političkim i unutarstranačkim sporove, da li je spremna prihvatiti da vernici laici i ateisti, građani i građanke, intervenišu u crkvene dokumente i nauk Crkve?"

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android