1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

RTV-pretplata ostaje

18. jul 2018.

Radio i televizijska pretplata je na meti kritika. Njome se obezbeđuju raznovrsnost i kvalitet informacija. Protivnici pretplate govore o „haraču“ kojim se u životu održavaju medijske kuće odane vladajućem sistemu.

Foto: picture alliance/dpa/R. Vennenbernd

Za polovinu građana Nemačke, radio i televizijska pretplata na javni servis je harač koji radije ne bi plaćali. reč je o mesečnom iznosu od 17,50 evra koji se plaća po stanu. Svejedno da li u jednom stanu stanuje pet osoba, ili jedna osoba ima dva stana. taj iznos ne moraju da plaćaju vlasnici privatnih vozila, ali moraju – vlasnici službenih vozila. Zato je Sikst, velika rent-a-kar firma, i podnela tužbu Ustavnom sudu. Neki tužioci smatraju da je radio i televizijska pretplata skriveni porez.

Pretplata bi trebalo da doprinese tome da u Nemačkoj građanima bude na raspolaganju široka i kvalitetna ponuda radijskih i televizijskih programa, kao i da javni servisi budu samostalni i van državne kontrole. Upravo zbog ovog poslednjeg, porez i nije sredstvo za finansiranje javnih servisa.

O tužbi odluje Ustavni sudFoto: picture alliance/dpa/U. Deck

Godine 2017. je od 45 miliona platiša naplaćeno gotovo osam milijardi evra. Time se finansira više od 20 televizijskih i više od 60 radijskih programa koji pripadaju javnim servisima. Među političarima vlada konsenzus o tome da su javni servisi važni za demokratski sistem. Ali, u to je počelo da se sumnja.

„Državna radio-televizija“

Postoje i druge medijske ponude i sve veći broj korisnika medija koji bi se rado odrekli ponude javnih servisa. Oni smatraju da je apsurdno da plaćaju nešto što ne koriste. Među najoštrije kritičare javnih servisa spada desničarska stranka AfD. Zamenica šefa poslaničke grupe AfD u Bundestagu Beatriks fon Štorh rešila je da ne plaća pretplatu, na šta je njen bankovni račun blokiran. A predsednik stranke Jerg Mojten smatra da su javni servisi suviše poslušnički orijentisani prema vladi, da su „državna radio-televizija“. Mnogi smatraju i da jedni servis nikome više nije potreban jer svi građani imaju mogućnost da dođu do svih informacija.

Nemački desničari nisu jedini tog mišljenja – slično je i sa austrijskim političarima poput vicekancelara Hajnca Štrahea koji se na Fajsbuku požalio da je javni servis ORF postao „mesto na kojem se laži pretvaraju u vesti“. U Švajcarskoj su protivnici javnih servisa nedavno izdejstvovali održavanje referenduma protiv plaćanja pretplate – i izgubili. No, diskusija o radio i televizijskoj pretplati se nastavlja nesmanjenom žestinom.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

Preskoči sledeću sekciju Više o ovoj temi