Samit o finansijama - istorijska prilika
19. mart 2009.Posebna pažnja biće posvećena pripremi stavova EU za sastanak na vrhu 20 najuticajnijih zemalja sveta 2. aprila u Londonu, gde bi trebalo da se utvrde svetske mere za suzbijanje ekonomske krize.
Front protiv SAD?
Francuski list "Mond" je objavio izvode iz pisma predsednika Francuske Nikole Sarkozija i kancelara Nemačke Angele Merkel evropskim partnerima, u kojem zahtevaju da se iskoristi "istorijska prilika za otklanjanje dubokih uzroka krize". "Mond" tumači da Sarkozi i Merkel traže jedinstven evropski front protiv Amerike, zahtevajući izgradnju "novog svetskog finansijskog poretka". Vašington međutim traži da sve ključne zemlje najpre ubrizgaju ogromne svote novca kako bi porasla potrošnja, a time i proizvodnja, dok za Evropljane to znači dalje posezanje u budžete bez garancija da bi to dugoročno oživelo "realnu ekonomiju".
Šta je realna ekonomija
Pod "realnom ekonomijom" se smatra istinska industrijska proizvodnja dobara i usluga, a ne i "finansijskih proizvoda". Finansijski sistem bi morao imati ulogu da jedino opslužuje proizvodnju, a ne da spekulativnim sredstvima pravi novac na račun onih koji proizvode. Evropljani i Amerikanci se, doduše, slažu u tome da treba najmanje udvostručiti sredstva Međunarodnog monetarnog fonda, kao ključnog instrumenta globalne pomoći zemljama pogođenim krizom. Moguće je i da Evropljani delom pristanu da se ubrizga dodatni svež novac u privredu, na čemu insistiraju Amerikanci.
Geslo: proizvodnja, a ne špekulacija
Ali, Evropljani nikako ne pristaju da Amerika nastavi sa svojim finansijskim modelom koji je izazvao svetski slom i traže snažnu, svetsku regulativu finansijskog sistema. Pošto su delom razgradili "poreske rajeve" i zemlje s tajnošću bankarskih računa na starom kontinentu, Evropljani traže da i Amerikanci dovedu u red svoje finansijske špekulativne fondove, najveće na svetu, i da svoje banke očiste od "zatrovanih aktiva". Geslo je proizvodnja, a ne špekulacija i Evropljani razmatraju da ulože i pet milijardi dolara u izgradnju evropske infrastrukture što bi se moglo podvesti i pod kategoriju javnih radova.
Istočna Evropa u škripcu
Ostaje i da se vidi kako i kojim zemljama članicama Unije na istoku Evrope će dvadesetsedmorica pomoći da se izvuku iz teških nevolja i pravog bankrota. Zasad su odbili apel mađarskog premijera Ferenca Đurčanjija da se ne stvara nova "gvozdena zavesa" i pripremi fond od 200 milijardi evra za neke od "novih članica" EU na istoku Evrope. Poseban odobreni fond EU za "hitno spasavanje" posrnulih ekonomija i finansija iznosi 25 milijardi evra, a od toga su deset milijardi dobile Letonija i Mađarska. Sada Rumunija pregovara s Međunarodnim monetarnim fondom o zajmu za oporavak od 20 milijardi evra i može takođe zatražiti podršku EU.