Sastanak Grupe 8
17. jul 2006.Tako list «Nirnberger nahrihten» piše:
«Da su predsednici vlada i država želeli da budu na visini svog globalnog zadatka morali su – imajući u vidu opasnost od ratnog požara na Bliskom istoku – vrlo brzo da se dogovore o zajedničkim koracima koje bi trebalo preduzeti kako bi se zaustavilo bezumlje.Umesto toga, dugo su raspravljali o tome ko je kriv i još duže o tome kako formulisati zajedničko saopštenje.Pritom je ionako bilo jasno da sam poziv zaraćenim stranama nije dovoljan da zaista zaustavi nasilje».
Diseldorfski list «Handelsblat» piše:
«SAD naglašavaju pravo Izraela na samoodbranu i njegovo pravo da izbombarduje Hezbolah uprkos tome što strada civilno stanovništvo u Libanu i što se ugrožava teško uspostavljena stabilnost u zemlji.Putin, nasuprot tome, naglašava i interese bezbednosti arapskog sveta.Primena sile je nesrazmerna ukoliko se uništavaju mostovi, aerodromi i skladišta sda gorivom.Ruski predsednik ponovo je mogao da tvrdi da Zapad koristi dvostruka merila kada je reč o terorizmu na Bliskom istoku i u Čečeniji», piše «Handelsblat».
List «Štutgarter cajtung» piše povodom sastanka na vrhu u Sankt Petersburgu:
«Za razliku od Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija ovaj skup nema nikakav legitimitet.Sastav učesnika je proizvoljan i graniči sa apsurdnošću.Tako na skupu učestvuje Kanada, ali ne i Indija i Kina.Zato i ne čudi što se na tim sastancima po pravilu donose neobavezujuće rezolucije o svim mogućim temama».
A komentator lista «Kelner štatancajger» primećuje:
«Bezbednost u snabdevanju energijom – što je prema zamisli domaćina trebalo da bude osnovna tema razgovora, zbog sukoba na Bliskom istoku ostala je u drugom planu.Kritika sve više dirigovane demokratije u Rusiji pokazala je sve razlike u mišljenjima u klubu koji je, zapravo, trebalo da na osnovu zajedničkih vrednosti pruži odgovor na najvažnija politička i ekonomska pitanja sveta.Ali, sastanak Grupe 8 nikada nije bio dalje od tako nečeg», smatra «Kelner štatancajger».
A sada o jednoj nemačkoj temi: nemački predsednik Horst Keler pozvao je u jednom televizijskom inetrvjuu veliku koaliciju – dakle, socijaldemokrate i stranke Unije, da se pozabave suštinskim pitanjima, jer trenutno više vode računa o stranačkim interesima nego o rešavanju konkretnih problema. Većina komentatora pozitivno ocenjuje poziv nemačkog predsednika i list «Manhajmer morgen» tako piše:
«Kelerove reči podsećaju na kritiku predsednika Riharda fon Vajczekera koji je 1992.ge, za vreme Kolove ere, kritikovao stranke zbog toga što su opsednute vlašću i zbog nje sve zaboravljaju.Danas, dve velike stranke imaju 70 odsto mesta u Bundestagu, ali to ne koriste za efikasnu borbu protiv nezaposlenosti, neo strančare.To otudjuje birače», piše Manhajmermorgen».