1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
EkonomijaSaudijska Arabija

Saudijska vizija za budućnost: gde je zapelo?

8. jul 2024.

Skijaške staze i mega-grad u pustinji, klimatski neutralan i bez automobila: program Saudijske Arabije za budućnost „Vizija 2030“ je ambiciozan i skup. Možda čak i preskup?

Haramain High-Speed Railway (HHR) povezuje Džedu, Meku i Medinu - brza pruga od 450 kilometara po kojoj se vozi i do 300km na sat - je jedan od ključnih delova Vizije 2030.
Haramain High-Speed Railway (HHR) povezuje Džedu, Meku i Medinu - brza pruga od 450 kilometara po kojoj se vozi i do 300km na sat - je jedan od ključnih delova Vizije 2030. Foto: Asmaa ElTouny/TheMiddleFrame/picture alliance

Mnogi su bili zapanjeni obimom radova i smelošću projekta, 2015. kada je predstavljena „Vizija 2030", veliki projekat budućnosti Saudijske Arabije za period nakon završetka naftnog buma. Na primer, usred pustinje je planiran poseban grad posvećen isključivo sportskom i zabavnom sektoru, uključujući i pistu za skijanje, kao i mega-grad „Neom", klimatski neutralan i bez automobila.

„Vizija 2030", koju je posebno forsirao prestolonaslednik, princ Mohamed bin Salman, trebalo je da promeni percepciju sveta o Saudijskoj Arabiji. Smatralo se da je to znak modernizacije te religiozno-konzervativne zemlje kojom vlada autoritarna kraljevska porodica.

Reklama ya projekat Vizija 2030.Foto: Amr Nabil/AP Photo/picture alliance

Ali, od 2015. mnogo toga se promenilo – i to toliko da je nekoliko ministara poslednjih meseci već izjavilo da će se projekat „Vizija 2030" smanjiti.

Na primer, niz zastakljenih nebodera u pustinji nazvan „Linija", jedan od najvažnijih delova projekta „Neom" i prvobitno planiran da se gradi u dužini od 170 kilometara, biće realizovan u dužini od nešto više od dva kilometra.

I to nije jedino „prilagođavanje" projekta „Neom": prvobitno je trebalo da bude završen do 2030. a sada se procenjuje da će verovatno biti potrebno još 20 godina.

„Neom" je trebalo da košta oko 500 milijardi dolara, ali se sada ne isključuje da bi to moglo da poraste na čak dva biliona dolara.

Teška potraga za investitorima

Ni ostali delovi „Vizije 2030" ne idu po planu. Neki od najambicioznijih projekata trebalo je da privuku strane investitore u Saudijsku Arabiju. Međutim, direktna strana ulaganja su manja od očekivanih.

Saudisjki paviljon u Kanu u Francuskoj (12. marta 2024) - poziv da se investiraFoto: Coust Laurent/ABACA/picture alliance

Prema mišljenju analitičara, politička nestabilnost u regionu – recimo zbog rata u Gazi – kao i nedostatak transparentnosti saudijskih propisa uzrok su oklevanja investitora.

Saudijska Arabija je od početka planirala da snosi veći deo troškova, ali sada se čini da je će sama morati da plati skoro sve.

Veliki deo tih sredstava dolazi iz Javnog investicionog fonda (PIF), jednog od najvećih državnih fondova na svetu, finansiranog prihodima od nafte.

Saudijska vlada je nedavno na PIF prenela osam odsto svog udela u državnoj naftnoj kompaniji „Aramko", koja je procenjena na dva biliona dolara i koja je tako četvrta kompanija po vrednosti na svetu - pa se sada u tom fondu drži 16 odsto tog giganta. Kritičari, međutim, ukazuju na to da PIF, iako upravlja imovinom vrednom 940 milijardi dolara, sam raspolaže sredstvima od samo 15 milijardi dolara.

Nafta i obveznice

Prema mišljenju analitičara zavisnost od cene nafte čini projekte „Vizija 2030" nestabilnim. Prema podacima MMF-a, Saudijskoj Arabiji je za „Viziju 2030" potrebna cena od oko 96 dolara po barelu. Ove godine, cena barela sirove nafte porasla je sa oko 70 dolara u januaru, na samo 81 dolar.

A kako izveštava Blumberg, Saudijska Arabija je postala zemlja koja izdaje najveću količinu obveznica, u poređenju s drugim tržištima i zemljama ubrzanog razvoja, i nakon čitave decenije, po prvi put je po tome pretekla Kinu.

Jedan od objekata koji se grade u okviru Vizije 2030 (Džeda, 10.03.2024.)Foto: Taidgh Barron/ZUMAPRESS/picture alliance

Državne obveznice izdaju se za finansiranje javnih troškova, one su vrsta kredita za koje vlada koja ih izdaje plaća kamate vlasnicima obveznica.

Dakle, Saudijci više nego ikada uzimaju tu vrstu kredita kako bi nadoknadili manjak direktnih, stranih investicija.

„Vizija 2030" u opasnosti?

„S obzirom na kombinaciju raznih faktora, može se zaključiti da Saudijska Arabija ovog trenutka ekonomsko-politički žonglira", kaže Robert Mogielnicki iz vašingtonskog Arapsko-zalivskog instituta.

Prema njegovim rečima, status projekta „Vizija 2030" nije ni spektakularan, ali ni tako katastrofalan kako se ponekad prikazuje. „Stvarnost je negde u sredini."

Naime, neki delovi projekta „Vizija 2030" očigledno se dobro razvijaju. U februarskom izveštaju američke investicione banke Sitigrup, pod naslovom „Na pola puta", zabeležen je „značajan napredak" u udelu žena u radnoj snazi, udelu domaćeg stanovništva u vlasništvu nad nekretninama i prihodima iz sektora koji nisu povezani s naftom.

U saopštenju iz sredine juna, istraživači MMF-a zaključili su da „neviđena" ekonomska transformacija zemlje dobro napreduje. Takođe su pozdravili „preusmeravanje troškova" u okviru „Vizije 2030".

Stručnjak za zalivske države Mogielnicki veruje da Saudijci i dalje imaju mnogo mogućnosti za ostvarenje svojih planova za budućnost - međutim, trenutno je projekat zastao.

*ovaj članak je najpre objavljen na engleskom jeziku

 

Preskoči sledeću sekciju Više o ovoj temi