1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

„Srbija neće biti sabirni centar za migrante“

Nemanja Rujević24. februar 2016.

U utorak je Makedonija dozvolila ulazak nekoliko stotina ljudi dok je na grčkim ostrvima izbrojano 5.000 došljaka iz Turske, prenosi štampa na nemačkom. Da li je to početak kraja Balkanske rute i šta to znači za Grčku?

Serbien Innenminister Nebojsa Stefanovic
Foto: picture-alliance/Serbian Interior Ministry/Anadolu Agency

Glavna tema u medijima na nemačkom jeziku je zatvaranje makedonske granice za došljake iz Avganistana, nakon čega su hiljade ljudi iz ove zemlje ostale zarobljene u grčkom pograničnom mestu Idomeni. Stotine su već vraćene autobusima u Atinu. Delimično zatvaranje granica dešava se dok istovremeno na grčka ostrva stiže sve više izbeglica.

„Ako zemlje prijema više ne prihvataju ekonomske migrante, onda moramo da razvijemo strategiju šta ćemo raditi kada se oni ne skupe na granici Grčke i Makedonije. Ali to mora otvoreno da se kaže, da ljudi ne bi kretali u besmisleni put ka Evropi, put koji ih na kraju neće odvesti u Nemačku“, rekao je Nebojša Stefanović, ministar unutrašnjih poslova Srbije, u intervjuu koji danas donosi bečki Standard uoči sastanka zemalja izbegličke rute u glavnom gradu Austrije.

U intervjuu u kojem se radilo isključivo o izbegličkoj krizi, ministar Stefanović nijedan jedini put nije izgovorio reč „izbeglice“, dok je po četiri puta koristio izraz „migranti“ i sintagmu „ekonomski migranti“. Tako je i kada je reč o zatvaranju balkanskih granica za Avganistance. „To nije pitanje stava Srbije. Ako je Austrija spremna da prihvati Avganistance, lično ću se pobrinuti da svi budu smešteni u autobus i odvezeni do Beča. Ali ako Austrija kaže da ih ne prihvata, zašto bi to radila Srbija?“, pita se Stefanović. On međutim ne citira neki određeni dokument, odluku ili funkcionera iz Austrije ili Nemačke koji su tražili da se kroz Balkan propuštaju samo Iračani ili Sirijci.

„Avganistanci su vraćani iz Hrvatske kod nas. Kada nam je postalo jasno da oni ne mogu u Hrvatsku i mi smo prestali da ih primamo iz Makedonije. Avganistanci se obično smatraju ekonomskim migrantima. Sada se isto tretiraju kao Marokanci. Svi koji su deklarisani kao ekonomski migranti ne bivaju propušteni. Srbija nije pripremljena da bude sabirni centar za sve nepoželjne migrante u Evropi.“

Na kraju je Stefanović – svesno ili ne – izokola kritikovao domaćine zbog nepozivanja Grčke. Na pitanje šta bi značilo zatvaranje makedonsko-grčke granice, on je rekao: „Kao neko ko živi u ovom delu sveta, nisam za to da se Grčka ostavi na cedilu. Ne može biti zajedničkog rešenja bez uključivanja Grčke. Da su grčki predstavnici prisutni na samitu u Beču, možda bismo mogli da sprečimo neke nesporazume.“ Iz Atine je takođe kritikovana odluka Austrije da predstavnici Grčke ne budu pozvani na konferenciju.

Izbeglice na makedonsko-grčkoj graniciFoto: picture-alliance/AP Photo/G. Papanikos

Poslednji nalet?

Kelnski list Štat-ancajger takođe piše o odluci da granice budu zatvorene za Avganistance i o efektu koji to ima po Grčku: „U utorak je Makedonija dozvolila ulazak svega nekoliko stotina ljudi dok je na grčkim ostrvima izbrojano 5.000 došljaka iz Turske. Očigledno se i među izbeglicama koje čekaju na turskoj obali pročulo da balkanske države zatvaraju granice. Mnogi stoga pokušavaju da u poslednjem naletu stignu u Grčku i odatle severnije u Evropu.“

„Ako se ovako nastavi, Grčka bi u roku od nekoliko dana mogla da se pretvori u ogromni logor za interniranje izbeglica, i to bez mogućnosti da se valjano zbrinu ljudi koji neprestano pristižu. Grčka smatra da je za zatvaranje granica odgovorna Austrija koja je uvela dnevne kvote“, piše list.

Grčka i Turska ne sarađuju

Ugledni Zidojče cajtung pod lupu uzima i odnose Turske i Grčke. Povod su saznanja lista da Ankara nije spremna da olako prima izbeglice koje bi flota NATO eventualno „spasila“ iz Egejskog mora. Uostalom, piše minhenski list, Grčka je u Tursku u poslednje dve godine uspela da vrati tek nekoliko desetina ilegalnih migranata.

„Baš te dve zemlje u kojima se prelama čitava izbeglička kriza očigledno slabo sarađuju i komuniciraju“, piše Zidojče. „Na pojedinim delovima obale samo nekoliko kilometara vode dele grčko i tursko kopno. Kada izbeglički čamac krene preko mora i grčka obalska straža ga primeti još u turskim vodama, bilo bi logično da jednostavno radio-vezom obaveste turske kolege koje bi pokupile izbeglice. 'Ali oni često ne reaguju', kaže jedan grčki mornarički poručnik. Dodaje da zvanični zahtev mora da ide preko ministarstava u Ankari i Atini. Grčki ministar za migracije o tome kaže da njegova zemlja insistira da se 'Turska drži dogovora. U suprotnom i Grčka i Evropa imaju veliki problem'.“

Preskoči sledeću sekciju Više o ovoj temi