Sukobi zbog nuklearnog transporta
11. novembar 2008.Vlada nemačke pokrajine Donja Saksonija, pre tridesetak godina odlučila je da u mestu Gorleben otvori centar za skladištenje nuklearnog otpada. Tu je finalno skladište kao i postrojenja za preradu otpada. Region se činio idealnim zato što je bio slabo naseljen i u blizini granice sa istočnom Nemačkom.
Gotovo 15.000 demonstranata koji su tokom vikenda i juče demonstrirali u Gorlebenu zbog transporta nuklearnog otpada, nisu želeli samo da spreče skladištenje i preradu nuklearnog otpada već i dalje korišćenje atomske energije. Ali, nije bilo samo miroljubivih demonstranata - prema navodima policije, bilo je i više stotina pripadnika takozvanih autonomnih grupa – levih ekstremista.
Policija je upotrebila palice i šmrkove za vodu. Bili su to najveći anti-nuklerni protesti poslednjih godina, a na njima su učestvovali i rukovodioci stranke Zelenih pa sada iz suprotnog političkog tabora postavljaju pitanje, koliko se na Zelene može računati da učestvuju u vlasti.
Na prvoj strani uglednog lista Frankfurter algemajne cajtung crno-bela fotografija - mlađi muškarac i žena voze bicikl-tandem i nose transparent sa natpisom: „Gorleben je svuda“. Snimljeno pre tridesetak godina, tačnije u martu 1979. – „Tada se jedno selo pretvorilo u ceo svet“, piše ispod slike. Nije se mnogo promenilo. Borba „protiv Gorlebena“ toliko je stara da može da postane besmrtna. Možda su i deca to dvoje demonstranata od pre 30 godina juče učestvovala na novim protestima.
Priprema se zatvaranje Gvantanama
Štampa u Nemačkoj prati i posetu porodice novog američkog predsednika Baraka Obame Beloj kući i sastanak sa Džordžom Bušom. Konstatuje se da je Buš brže nego što je to uobičajeno pozvao svog naslednika na razgovore. Ima tu više hitnih problema, na prvom mestu finansijska kriza koja je dobro uzdrmala Ameriku - ljudi ostaju bez posla, bez kuća zato što ne mogu da isplate kredite…. Ali tu je i pitanje Gvantanama.
„Priprema se zatvaranje Gvantanama“, naslov je dužeg članka u listu Frankfurter algemajne cajtung u kojem se navodi da Obamini pravni savetnici intenzivno rade na planu prema kojem bi se većina, od ukupno 255 zatvorenika, koji se nalaze u logoru na Kubi, trebalo da budu prebačeni na teritoriju SAD. Oni zatvorenici koji, prema kriterijumima vojnog suda više nisu opasni, trebalo bi da budu pušteni na slobodu. Organizacije za ljudska prava potvrdile su zahtev državama EU da prime te zatvorenike.
S druge strane republikanci kritikuju Obamu zato što „opasne teroriste“ namerava da prebaci na američko tlo. Biće osnovani novi specijalni sudovi - civilno vojni - koji bi, prilikom sudskih postupaka, trebalo da vode računa o nacionalnoj bezbednosti, na primer korišćenjem informacija koje se zasnivaju na informacijama tajnih službi.