Narandžasti stepen opasnosti u Pekingu. Grad nije podoban za ljudski život, kažu naučnici. Nema čistog vazduha, nad gradom se nadvio jak smog. Šta je smog i koliko je opasan? Evo odgovora na neka pitanja.
Oglas
Reč smog je kovanica nastala od engleskih izraza "smoke" i "fog" (dim i magla). Smog je veliki problem u mnogim megalopolisima, ne samo u Pekingu. Ugrožava zdravlje, pa i život. Sudeći prema jednoj studiji Akademije za društvene nauke u Šangaju, Peking je trentuno skoro nepodoban za život.
Zimski i letnji smog
Zagađen vazduh nastaje tako što se na primer zimi, talas hladnog vazduha približi gradovima kao što su Berlin ili London. Hladan vazduh je gušći i teži, pa se podvuče pod topao vazduh koji se nakupio iznad grada. Topao vazduh pritom deluje kao poklopac nad gradom, jer skoro da i nema razmene vazduha između toplog i hladnog sloja. Ta takazovana meteorološka inverzija je prvi uslov za nastanak smoga. Sledeći uslov je prljavština, a nje u velikim gradovima ima u izobilju. U procesima sagorevanja u elektranama ili motornim vozilima, u vazduh se ispuštaju različiti aerosoli. Tokom hladnog dela godine, prljavština se skuplja - govori se o zimskom smogu.
Svetska zdravstvena organizacija je sitne čestice prašine, ozon, okside azota i sumpor dioksid, označila kao naročito opasne i radi zaštite stanovništva izračunala granične vrednosti za ta 4 sastojka smoga. Za vreme zimskog smoga ili takozvanog londonskog smoga, sitne četice prašine imaju najvažniju ulogu. Čestice su maksimalnog prečnika od 2,5 mikrometara, dakle dovoljno sitne da se uvuku u alveole u plućima ili čak napadnu i srce.
Nasuprot tome, za vreme takozvanog letnjeg smoga, zbog intenzivnog Sunca, preti opasnost od ozona. Da bi nastao taj bezbojni i otrovan gas, vazduh mora biti zagađen. Oksidi azota i ugljenovodonici, koji su pre svega sadržani u izduvnim gasovima motornih vozila, ulaze u hemijsku reakciju sa Sunčevim zracima - rezultat je ozon.
Opasnosti koje vrebaju zbog zagađenog vazduha
"Većana ljudi ne zna koliko je smog opasan", kaže Benedikt Štajl sa Maks-Plank-Instituta u Majncu. Samo u Nemačkoj od bolesti koje je izazvao zagađen vazduh godišnje umire više od 40.000 ljudi - deset puta više nego u saobraćajnim nesrećama.
Najzagađenije metropole sveta
Peking se nalazi u oblaku smoga. Ali, nije jedini. Posebno su zagađeni mega-gradovi u državama u razvoju. Međutim, teškog smoga ima i u najbogatijim industrijskim zemljama. Na tom spisku je i Njujork.
Foto: picture alliance/Photoshot
Peking, Kina
Peking se ne nalazi na listi deset najzagađenijih gradova u svetu. Ali, trenutno se glavni kineski grad guši u oblaku smoga. Zagađenost doseže i do 500 mikrograma sitnih čestica prašine po kubnom metru. Prosečna zagađenost na godišnjem nivou iznosi 121 mikrogram po kubnom metru. Građani trenutno ne izlaze na ulice bez zaštitne maske.
Foto: picture alliance/Photoshot
Ahvaz, Iran
Grad Ahvaz na prvom je mestu po zagađenosti vazduha i to sa velikim odstojanjem u odnosu na druge. Za zagađenje je odgovorna teška industrija smeštena oko samog grada, posebno industrija za preradu metala i naftna industrija.
Foto: ISNA
Ulan Bator, Mongolija
Glavni grad Mongolije nije samo najhladniji, nego je i drugi grad po zagađenosti u svetu. Za vreme hladne zime tradicionalni način grejanja na ugalj i drvo stvara 60 do 70 odsto smoga u tom gradu.
Foto: picture-alliance/landov
Lahor, Pakistan
Zagađenost vazduha je jedan od najvećih problema Pakistana. Posebno dramatično je stanje u Lahoru, drugom po veličini gradu te zemlje. Uzrok smoga je - pored gustog saobraćaja i spaljivanje smeća - prirodna prašina iz obližnje pustinje.
Foto: picture-alliance/dpa
Nju Delhi, Indija
U indijskoj metropoli sa 9,9 miliona stanovnika broj automobila se u poslednjih 30 godina popeo sa 180.000 na gotovo 3,5 miliona. Ipak, za zagađenost vazduha najviše su krive termoelektrane na ugalj. One uzrokuju do 80 odsto zagađenja vazduha.
Foto: picture-alliance/dpa
Rijad, Saudijska Arabija
Pustinjske oluje, kao ovde iznad Rijada, pogoduju stvaranju smoga jer povećavaju koncentraciju sitnih čestica prašine u vazduhu. Intenzivno sunčevo svetlo rastvara molekule u industrijskim i izduvnim gasovima automobila i stvara ozon, koji nadražuje sluznicu očiju i disajne organe.
Foto: picture-alliance/dpa
Kairo, Egipat
Zagađenost vazduha u Kairu uzrokuje bolesti kao što su hronična oboljenja disajnih puteva ili čak rak pluća. Svake godine od toga umre između 10.000 i 25.000 ljudi. Uzroci jakog zagađenja u Kariu su gust saobraćaj i brza industrijalizacija.
Foto: DW Akademie/J. Rahe
Daka, Bangladeš
Prema jednoj studiji Instituta, u Njujorku i Tokiju svake godine umre oko 500 ljudi od posledica zagađenosti vazduha. U metropoli Daki sa sedam miliona stanovnika, umre ih gotovo 15.000. Tamo su naučnici izmerili najveću koncentraciju sumpor-dioksida u vazduhu.
Foto: picture-alliance/dpa
Moskva, Rusija
Vazduh u mega-gradovima različito je zagađen. Za Moskvu je karakteristična povećana koncentracija ugljen-vodonika. Za svež vazduh barem u zapadnim delovima ruskog glavnog grada brine se zapadni vetar koji duva tokom cele godine.
Foto: AP
Meksiko siti, Meksiko
Problem smoga u Meksiko citiju pojačava njegov geografski položaj. Grad se nalazi u kotlini, a okružuju ga vulkani visoki i do 5.000 metara. Zbog visoke koncentracije sumpor-dioksida i ugljen-vodonika u vazduhu, Meksiko siti je dugo smatran najzagađenijim gradom na svetu.
Foto: picture-alliance/dpa
Njujork, SAD
Njujork se trenutno smatra najčistijim velikim gradom u SAD. Koncentracija sitnih čestica prašine u vazduhu iznosi oko 21 mikrogram po kubnom metru. Protiv zagađenja vazduha ovaj grad se već odavno bori modernizacijom prometa i korišćenjem katalizatora, koji smanjuju količinu sitnih čestica u izduvnim gasovima.
Foto: Donald Swartz/Fotolia
11 slika1 | 11
Za zdravlje čoveka nije opasan samo zagađen vazduh po metropolama kao što su Peking, Njudelhi ili Meksiko siti. Dugotrajna izloženost malim količinama sitnih čestica prašine, oksidima azota i sumpordioksidu, može da dovede do hroničnih oboljenja disajnih organa ili karcinoma.To je 2013. potvrdila Međunarodna organizacija za istraživanje raka International Agency for Research on Cancer (IARC). Pored raka pluća, smog povećava rizik za izbijanje raka bešike.
Opasnost po zdravlje je mnogo veća u megalopolisima u zemljama u razvoju nego u industrijskim zemljama. U Pekingu je samo 2000. godine proizvedeno 2,7 miliona tona ugljenmonoksida - isto koliko i u celoj Portugaliji. Jedna druga analiza pokazuje da 80 odsto štetnih gasova u Njudelhiju potiče od klasičnih elektrana na ugalj.
Boreći se za što čistiji vazduh, Berlin i Njujork su na primer uveli ekološke zone u kojima su dozvoljena samo vozila sa najnovijim sistemom filtera. Isto tako su poboljšali javni saobraćaj. Podstiče se vožnja biciklom. To sve naravno nije dovoljno da bi se sprečile katastrofe, kao ova u Pekingu, ... ali, to bi mogao da bude početak.
Autor: Julija Fergin / Dijana Roščić Redakcija: Jakov Leon