1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Tajvan smanjuje uvoz ruske nafte

10. januar 2026.

Tajvan i dalje kupuje rusku naftu. Mnogi su zbog toga ogorčeni. Stvara se zabrinutost zbog energetske zavisnosti.

Zastava Tajvana
Zastava TajvanaFoto: Valeria Mongelli/ZUMAPRESS/picture alliance

Podaci o trgovini ukazuju na to da ruska rafinisana nafta i dalje stiže u Tajvan, iako je ta država navela da će smanjiti njen uvoz.

Izveštaj koji je u oktobru objavio Centar za istraživanje energije i čistog vazduha (CREA) sa sedištem u Helsinkiju otkrio je da je Tajvan postao najveći svetski uvoznik ovog derivata fosilnih goriva.

Kiaran Tajler, glavni analitičar za naftu u briselskoj kompaniji za analizu trgovinskih podataka Kpler, kaže da se uvoz ruske nafte u Tajvan nije značajno usporio, iako su vlasti najavile da neće obnavljati ugovore za njenu kupovinu.

Podaci Kplera pokazuju da su količine nafte iz Rusije koje uvozi kompanija Formoza petrokemikal korporejšn (FPCC Formosa Petrochemical Corporation) ostale stabilne tokom novembra i decembra.

„Formoza neće obnavljati nove dugoročne ugovore naredne godine, ali očigledno ne odustaje od ispunjavanja već zaključenih ugovora“, rekao je Tajler za DW.

On očekuje da će se obim uvoza naglo smanjiti na početku ove godine kada budu isticali godišnji i tromesečni ugovori.

Nafta je neophodna za proizvodnju hemikalija potrebnih u visokotehnološkoj industriji, uključujući proizvodnju poluprovodnika.

Tajvan smanjuje uvoz nafte

Izveštaj je podstakao raspravu u Tajvanu o mogućoj zavisnosti od Rusije, pri čemu su pojedini poslanici upozorili da biKina u budućnosti mogla da iskoristi tu zavisnost protiv Tajvana, s obzirom na sve bliže odnose Pekinga i Moskve.

Tajvanski ministar ekonomskih poslova Kung Ming-Sin kasnije je za domaće medije izjavio da ugovori Formoze za rusku naftu uskoro ističu i da je kompanija „pristala da u budućnosti ne kupuje rusku naftu“.

Kontrola ruske nafte u Zorovskoj rafinerijiFoto: Itar-Tass/IMAGO

Za Vikendena iz CREA ovaj slučaj pokazuje kako je moguće izvršiti pritisak na kompanije koje nastavljaju da kupuju ruske derivate sirove nafte.

Ugalj takođe u fokusu

Iako je Tajvan brzo reagovao kako bi smanjio uvoz iz Rusije i umanjio rizik zavisnosti, ovaj slučaj je skrenuo pažnju na energetsku strukturu ostrva.

Više od 80% energije u Tajvanu trenutno dolazi iz uvoznog uglja i tečnog prirodnog gasa (LNG), iako se udeo uglja postepeno smanjuje, dok obnovljivi izvori energije dobijaju veći značaj. Oko 97% ukupne energije Tajvan uvozi.

Dženg Rui-He kaže da zavisnost Tajvana od uvoza goriva znači da se zemlja suočava sa „značajnim geopolitičkim rizicima“.

Ugalj je takođe bio jedna od ključnih tema izveštaja CREA. U njemu se navodi da je Tajvan u velikoj meri uspeo da smanji zavisnost od ruskog uglja, pri čemu je uvoz tog fosilnog goriva iz Rusije u prvih šest meseci 2025. pao za 67% u poređenju sa istim periodom 2024. godine.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, tajvanski uvoz ruskog uglja je postepeno rastao, delom zato što je postao jeftiniji. „Sasvim je prirodno da je Tajvan pokušao da ostvari što veći profit uvozom jeftinijeg ruskog uglja“, rekao je Vikenden.

Ruski ugalj spreman za izvoz u AzijuFoto: Yuri Smityuk/TASS/dpa/picture alliance

Vikenden kaže da je i dalje zabrinut zbog privatnih kompanija koje kupuju ugalj iz Rusije, iako su količine trenutno relativno male. Ipak, dodaje da „rizik više nije veliki“.

Rafinisani proizvodi i dalje u centru pažnje

Pored uglja, Tajvan i dalje uvozi male količine LNG iz Rusije, ali ukupno gledano, zemlja trenutno ne deluje previše osetljivo na pritiske Moskve ili Pekinga.

Dženg Rui-He ističe da je energetska raznovrsnost osnovni princip državne politike, ali dodaje da troškovi uvek ostavljaju mogućnost da Rusija u nekom obliku ostane deo energetskog miksa Tajvana.

„Iako se uvoz iz Rusije kritikuje, u stvarnosti se moraju uzeti u obzir i faktori poput inflacije, opterećenja potrošača i industrijske konkurentnosti“, rekao je. „Mislim da je političarima veoma teško da pronađu ravnotežu.“

Luk Vikenden smatra da je Tajvan pozitivan primer za smanjenje energetskih tokova iz Rusije, ali upozorava da Evropska unija mora da zadrži i pojača pritisak, posebno kada je reč o rafinisanim naftnim proizvodima.

EU je nedavno pooštrila sankcije i pozvala trgovce i operatere da uspostave procedure detaljne provere kako bi se smanjio rizik da proizvodi napravljeni od ruske sirove nafte uđu na tržište Unije. Poseban fokus stavljen je na robu koja dolazi iz Turske, Kine i Indije, zbog njihovog velikog nedavnog uvoza ruske sirove nafte.

Međutim, sama EU je ukazala na činjenicu da se nafta, jednom kada se pomeša, ne može fizički razdvojiti, te da je „nemoguće certifikovati poreklo svih molekula sirove nafte uvezene u EU".

Preskoči sledeću sekciju Više o ovoj temi
Preskoči sledeću sekciju Aktuelno na početnoj stranici

Aktuelno na početnoj stranici

Preskoči sledeću sekciju Ostale teme