Deca bi SMS i Tviter trebalo da koriste tek nakon navršene 14. godine, zatražio je predsednik nemačkog Saveta za pravopis Hans Cehetmair. Ovaj zahtev nije dočekan s oduševljenjem, a ne podržavaju ga čak ni neke Cehetmairove kolege.

SMS ugrožava jezik?

Hans Cehetmair je u razgovoru za nemačku novinsku agenciju DPA rekao da korišćenje kratkih poruka uzrokuje osiromašenje nemačkog jezika. On kaže da je pre svega kod mladih primećen ne samo znatno manji vokabular, nego i manjkav pravopis.

Odmah se javio za reč lingvista Karl-Diter Binting koji u izjavi za nemačke medije tvrdi: "SMS je bliži ljudima. Zbog svoje ležernosti ima potpuno drugačiji emocionalni kvalitet nego pismo." On smatra da novi način komunikacije ne uništava jezik, nego da čak otvara nove mogućnosti izražavanja, te da neophodnost kratkog izražavanja podstiče maštovitost. Lingvista Ulrih Amon pak upozorava da se kod jezika kojim se služi SMS poruka radi o svakodnevnom jeziku, koji je uvek bio ležerniji nego onaj književni i koji ni ranije nije uspeo da ga ugrozi.

U borbu za jezik

Nasuprot tim naučnicima, udruženje Nemački jezik sa sedištem u Dortmundu podržava Hansa Cehetmaira. "Nemački jezik se premalo neguje i propada na pojedinim područjima", kaže šef uduženja Holger Klate. On prigovara da se nemačkom kao školskom predmetu pridaje premalo važnosti. "Ono što Cehetmair opisuje jeste posledica toga", upozorava Klate.

I Cehetmair je u razgovoru koji je izazvao te burne kritike rekao da se premalo radi na unapređenju i negovanju nemačkog jezika. On smatra da su novi mediji doveli do osiromašenja nemačkog jezika i sveli ga na svojevrsni "reciklirani jezik" koji se sve više minimalizuje i koristi bez kreativnosti. Nemački lingvista upozorava da se to pre svega odnosi na mladu generaciju. On takođe zamera i to što korišćenje mobilnih telefona dovodi do smanjenja komunikacije jer ljudi sede svako sa svojim telefonom umesto da razgovaraju.

Zato Cehetmair predlaže da se deci mlađoj od 14 godina zabrani korišćenje novih medija kako bi najpre naučili nemački jezik. "Mi ponovo moramo da se borimo za jezik", zaključuje lingvista.

dpa/ajg/ii