"Želiš li kapućino sa sojinim ili bademovim mlekom?" Anke Koks stoji za šankom u svom kafiću. Ona pritiska dugme na kafe-aparatu, i dok se kafa priprema, uzima uređaj za pravljenje pene od mleka. Uz smešak pruža svojoj gošći kafu preko šanka. "Želim Vam ugodan dan", kaže ona.

Koks je vlasnica prvog veganskog kafića u Bonu koji je otvoren u oktobru 2013. godine. Na jelovniku se ne mogu naći proizvodi životinjskog porekla. Koks je već dugo želela da otvori kafić čija će ponuda biti u skladu sa njen životnim stilom. Ona već pet godina živi kao veganka.

Na početku je bilo teško, priseća se Koks. Njena kupovina trajala je ponekad i po dva sata jer je svaki proizvod morala dobro da prostudira, proveravajući da li u njemu ima sadržaja životinjskog porekla. Ni posete restoranima nisu prolazile bez problema. "Bila sam frustrirana zbog večnih diskusija sa kelnerima i kuvarima, frustrirana jer sam mogla da jedem samo priloge", kaže Koks.

Internet kao riznica uputstava za vegance

Važne informacije o restoranima, koji nude vegansku hranu, kao i mogućnosti kupovine namirnica pronašla je na Internetu. Na jednom od portala navode da njihovi tekstovi, u kojima se govori o veganskim proizvodima, imaju najveći broj poseta. "Interes ljudi pokazuje da je veganstvo stiglo u središe društva. Ova tema se trenutno širi ogromnom brzinom", kaže glavni urednik portala "deutschlandistvegan", Patrik Bolk.

I autori ovog portala iz etičkih ubeđenja žive kao vegani. Zdravstveni razlozi su im tek na drugom mestu. Ali postoje i drugi razlozi zbog kojih se neki odlučuju za ovaj stil života. Jedna studija "Društva za inovativna istraživanja tržišta" pokazuje da je odluka velikog broja današnjih veganaca donesena zbog „stila života“.

"Poreklo ovakvog razvoja nalazimo u zaštiti životinja, ali trenutno je pre reč o egoističnim, zdravstvenim razlozima", potvrđuje Bolk. "Veganizam u javnosti predstavlja atraktivnost, zdrav stil života." Naravno, on želi više veganaca iz ubeđenja. Ali njemu je popularizacija ove teme važnija.

Veganstvo? Interesuje me!

Veganstvo nalaže jedan pažljiv pristup sopstvenoj prehrani, tvrdi Silke Švartau, šefica odeljenja za prehranu u Udruženju za zaštitu potrošača u Hamburgu. Ona je nedavno objavila i rezultate ispitivanja na tržištu prisutnih veganskih gotovih proizvoda. Rezultati su najvećim delom dobri. Međutim, mali deo testiranih proizvoda sadrži visokorizične koncentracije masnoća i soli.

"U intenzivnoj raspravi na Internetu rezultati naših studija ne nailaze uvek na pozitivne reakcije", kaže Švartau. "Pišu nam i mnogi veganci da njima, sve dok se ne ubijaju i ne muče životinje, ne smetaju eventualne slabosti tih proizvoda", dodaje ona. Osim toga, veganci retko konzumiraju gotove proizvode. Njima je važnija uravnotežena ishrana.

"Živeti veganski ne znači automatski živeti zdravo, kao što ishrana koja sadrži više mesa nije nužno nezdrava. To zavisi od tipa do tipa hrane i koliko se i šta od toga pojede", objašnjava ovaj stručnjak za hranu.

Švartau prepoznaje sve veće interesovanje društva za veganstvo, što pre samo 20 godina niko nije mogao ni da pretpostavi. "Osamdesetih su veganci bili marginalna društvena grupa jer su nedostajali nužni dodaci u prehrani. Danas u Udruženju za zaštitu potrošača dnevno stiže jedan zahtev za neki novi veganski proizvod", dodaje Silke Švartau.

Veganska kafa za poneti

Bez obzira da li su njeni gosti veganci ili ne, da li su etički ubeđeni ili ne, za Anke Koks to ne igra važnu ulogu. Nisu čak ni svi gosti svesni da se u ponudi nalaze isključivo veganska pića i jela. Tako je i vlasnica htjela i nije svoj lokal prijavila kao isključivo veganski. Naravno da je odstupanje od sastojaka životinjskog porekla sasvim lična odluka i ona ne želi nikoga odvraćati od toga. U kafić Mae's su svi dobrodošli. I već je naručen sledeći kašućino sa bademovim mlekom.

Autor: Judit Nikula / fš
Redakcija: Jakov Leon