1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
IstorijaNemačka

Ujedinjenje Nemačke: Rusija govori o „aneksiji DDR-a“

3. oktobar 2023.

Novi ruski udžbenik istorije ponovno ujedinjenje Nemačke opisuje kao „aneksiju DDR-a“.Šta na to kažu nemački istoričari?

Berlin, 3.oktobar 1990.
Berlin, 3.oktobar 1990. Foto: Jörg Schmitt/dpa/picture alliance

Pre 33 godine, 3. oktobra 1990. Nemačka Demokratska Republika (DDR) zvanično se pridružila Saveznoj Republici Nemačkoj (BRD) i prihvatila njen Ustav. 45 godina od završetka Drugog svetskog rata Nemci su se ponovno ujedinili u zajedničku suverenu državu.

Ovo poglavlje nemačke istorijai neraskidivo je povezano s istorijom Sovjetskog Saveza i generalnog sekretara Komunističke partije Mihaila Gorbačova. Istoričari su odavno navikli da se uloga Gorbačova u Nemačkoj i Rusiji različito ocenjuje. Međutim, aktuelno rusko tumačenje nemačkog ponovnog ujedinjenja izaziva iritaciju među nemačkim stručnjacima.

U novom ruskom udžbeniku istorije za srednje škole ponovno ujedinjenje Nemačke se naziva „aneksijom DDR-a". Knjiga je objavljena u junu 2023. Autori su Vladimir Medinski, bivši ruski ministar kulture i savetnik predsednika Vladimira Putina, te Anatolij Torkunov, rektor Moskovskog instituta za međunarodne odnose.

Vladimir MedinskiFoto: Alexander SHcherbak/TASS/dpa/picture alliance

Antizapadni narativ Putinovog režima

Posle okončanja Drugog svetskog rata - SAD, Sovjetski Savez, Velika Britanija i Francuska - podelile su poraženu Nemačku na četiri sektora. Sile pobednice nisu mogle da se dogovore o zajedničkoj budućnosti Nemačke. Došlo je do raskola između Istoka i Zapada. BRD (Zapadna Nemačka) je osnovana u tri zapadne zone, a DDR u sovjetskoj zoni. Berlin je postao žarište Hladnog rata.

DDR je postojao više od 40 godina, a onda je 1989. došlo do prekretnice. „Mirna revolucija” se više nije mogla zaustaviti. Pad Berlinskog zida 9. novembra 1989. prvi i poslednji slobodni izbori u DDR-u 1990. proces ujedinjenja i potpisivanje „Ugovora dva plus četiri" – to su događaji koji su utrli put pristupanju DDR-a prostora na kojem važi Osnovni zakon, kako se zove nemački Ustav, 3. oktobra 1990.

„Sa stajališta Putina i njegovih ‚falsifikatora istorije', ujedinjenje je bilo čin kolonizacije: jak imperijalistički Zapad podjarmljuje slab Istok", kaže Ute Frevert, direktorka Instituta Maks Plank za istraživanje obrazovanja. „To ni na koji način ne odgovara istorijskim činjenicama. Ali se uklapa u antizapadni narativ Putinovog režima", smatra ona.

Šta piše u „Knjizi Medinskog”?

Donedavno je sadržaj nastavnog plana i programa u Rusiji bio potpuno drugačiji. Udžbenik iz 2021. govori o mirnoj revoluciji i velikoj potrebi za promenom političkog sistema koja je nastala tokom duboke političke krize u DDR-u. Izlaz se mogao pronaći samo kroz „promenu vlasti”, pišu autori ovog udžbenika.

No prema sadašnjem tumačenju ruskih vlasti, taj „stari" udžbenik nudi samo površni, „osnovni nivo". Od 1. juna 2023. novi udžebenik, nazvan i „knjiga Medinskog", obećava dublji uvid u najnoviju istoriju.

Postoji odlomak koji povlačenje sovjetskih trupa iz istočne Evrope 1989. naziva „nepromišljenom odlukom" koja je oslabila vojnu prisutnost Sovjetskog Saveza u njegovim bratskim zemljama i dovela do naglog porasta nacionalističkih i antisovjetskih raspoloženja. Kolektivni Zapad nije oklevao da iskoristi ovaj razvoj događaja, pišu autori.

U knjizi se takođe navodi da je „BRD preuzela DDR”. Ova izjava ilustrovana je fotografijom iz 1990. na kojoj se nalazi plakat: „Zapad i Istok zajedno. Budućnost za Nemačku i Evropu". Ispod fotografije autori knjige objašnjavaju: „Aneksija od strane Savezne Republike Nemačke izazvala je euforiju u nemačkom društvu."

Ljudi na Berlinskom zidu 9.11.1989. Foto: Norbert Michalke/imageBROKER/picture alliance

„Reinterpretacija istorije"

„Ovo je klasična reinterpretacija istorije", kaže Niko Lampreht, predsednik Udruženja nastavnika istorije u Nemačkoj. „U poslednjih više od 20 godina Putin je to učinio na raznim područjima. Sve je okrenuto naopačke. On je potpuno prekrojio istoriju. S njegove tačke gledišta, „Rusko Carstvo” ima svako pravo da povrati ovo i ono. Cela stvar nema nikakve veze s istorijom utemeljenom na činjenicama ili međunarodnom pravu."

Tokom ponovnog ujedinjenja su postojale različite pozicije, kaže je Lampreht.

„I u nemačkoj politici se pominjala ta zla floskula o anšlusu (izraz koji se inače koristi u opisu pristupanja Austrije Hitlerovom Trećem Rajhu, nap. red.). Putin sada jednostavno reinterpretira ponovno ujedinjenje, koje je bilo demokratski legitimirano i koristi tadašnje manjinsko mišljenje da se radilo o „anšlusu" i ide dalje tvrdeći da se radilo o aneksiji. Ako me pitate, ja kažem da je to reinterpretacija istorije utemeljena na lažnim činjenicama koja ima političku pozadinu", objašnjava istoričar.

Lampreht podseća da je 1989./90. velika većina građana bila za ponovno ujedinjenje:

 „U oktobru 1990. nijedan zapadnonemački tenk nije prešao granicu da zauzme ovo novo područje. To je bilo regulisano potpuno drugačije" .

U ruskim školama se paralelno koriste oba udžbenika istorije. Ne zna se koliko će to tako ostati. Izdanje iz 2021. govori o izborima 1990. i pobedi CDU-a u četiri od pet „novih" saveznih država. Tu se ruskim studentima jasno daje do znanja da je pokretačka snaga procesa ujedinjenja, osim zajedničke volje za ujedinjenjem, bila i želja da se više ne živi u socijalizmu. U „Knjizi Medinskog" iz 2023. o tome više nema ni reči.

Mihail Gorbačov, Džordž Buš i Helmut Kol (31.10.2009)Foto: DPA

Nemačko ponovno ujedinjenje i raspad Sovjetskog Saveza

„Najmanje desetak godina u Rusiji postoji jasna i očita nacionalizacija diskursa povezanih s istorijom", kaže Zaur Gasimov, predavač istočnoevropske istorije na univerzitetu u Bonu.

„Jedna komponenta ove nacionalizacije je radikalizacija izbora reči i argumentacije. Posebno je pogođena nastava istorije u školama. To je uzelo maha posle aneksije Krima iinvazije na istoku i severu Ukrajine februara 2022."

Prema Gasimovu, u novom udžbeniku se „ponovno ujedinjenje precipira u kontekstu Gorbačovljeve politike perestrojke, koja je, iz perspektive ruskog establišmenta, jedan od činioca koji su doveli do kolapsa sovjetske imperije. Medinski i širi deo establišmenta to vide kao važnu prekretnicu u kretanju istočne Evrope i Baltika prema NATO, i zbog toga se to osuđuje", kaže Gasimov i dodaje: „To je možda jedan od razloga radikalne promene pojmova od „ponovnog ujedinjenja" do „aneksije".

„Ali ostaje činjenica: pre 33 godine Nemačka se ekonomski i politički ponovo ujedinila. I to je uradila dobrovoljno, mirno i bez nasilja", kaže Ute Frevert sa Instituta Maks Plank: „Nakon više od 40 godina podele na Istok i Zapad, na DDR i BDR, zemlja je ponovo ujedinjena, sa slobodarskim ustavom i demokratskim institucijama".

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.

Preskoči sledeću sekciju Više o ovoj temi