Čak ni genije Albert Ajnštajn (1879.-1955.) nije mogao da pretpostavi da će delići njegovog mozga jednoga dana biti izloženi u muzeju. Ali upravo to će se dogoditi krajem juna kada će u Prirodnjačkom muzeju u zapadnonemačkom Minsteru biti izložena dva mikroskopska reza mozga poznatog nemačko-američkog fizičara.

Američki patolog Tomas Harvi je 1955, nakon smrti nobelovca, uzeo nekoliko uzoraka njegovog mozga. Ti eksponati biće izloženi u sklopu izložbe „Mozak – inteligencija, svest, osećaj“ koja se od kraja juna održava u nemačkom muzeju.

Ukraden mozak

Ti eksponati u stvari ne bi smeli da postoje. Ajnštajnova izričita želja bila je da se nakon smrti kremira. Ali patolog Harvi je kradom otvorio lubanju poznatog fizičara, izrezao nekoliko uzoraka i konzervirao ih.

Harvi je taj sporni potez opravdavao objašnjavajući da je nauci želeo da omogući da na Ajnštajnovom mozgu otkriju „izvor genijalnosti“. Međutim, izgubio je posao lekara u bolnici u Prinstonu gde je Ajnštajn i umro, a kasnije i lekarsku dozvolu.

Delove mozga godinama je navodno držao u svom radnom stolu. Porodica Alberta Ajnštajna, koji je 1932. pred nacistima pobegao u SAD, tek naknadno je odobrila taj potez američkog lekara.

Eksponati se danas nalaze u vlasništvu medicinskog muzeja „Miter muzeum“ u Filadelfiji.

(dpa,KNA)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android