1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Unutrašnji problemi BiH ugrožavaju odnose

Ivica Petrović, Beograd16. jun 2015.

Odložena poseta predsednika Srbije Tomislava Nikolića Bosni i Hercegovini još jedan je korak nazad u odnosima dveju zemalja. Nerešeni odnosi unutar BiH loše utiču na odnose Srbije i te zemlje, ocenjuje se u Beogradu.

Serbien und Bosnien Herzegowina Treffen in Belgrad
Članovi predsedništva BiH u Beogradu sa predsednikom Srbije 2013.Foto: ANDREJ ISAKOVIC/AFP/Getty Images

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić neće boraviti u zvaničnoj poseti Bosni i Hercegovini, ali je, kako se navodi iz njegovog kabineta, „Tomislav Nikolić tokom tri godine mandata pokazao iskrene namere prema svim građanima BiH, posvećenost pomirenju i prosperitetu regiona“. U saopštenju se dalje kaže da je, „kao lider u regionu, Srbija faktor mira i stabilnosti, a potvrda toga trebalo je da bude poseta Sarajevu i susret sa članovima Predsedništva BiH. Nažalost, umesto da kroz razgovor dođe do smirivanja tenzija u regionu, usledio je zahtev za odlaganje susreta kako bi pojedinci stekli političke poene među ultranacionalistima.“ Na kraju saopštenja navodi se „da će Nikolić uvek doći u zvaničnu posetu BiH, kada sva tri člana Predsedništva za to pokažu jedinstvo i spremnost“.

Mislim da je ključni razlog za odlaganje posete predsednika Tomislava Nikolića Sarajevu hapšenje Nasera Orića i da je ovo prosto reakcija tamošnjih političara na taj događaj, ističe za DW Igor Novaković iz ISAC fonda. „Iako je srpsko Tužilaštvo za ratne zločine telo koje ne bi trebalo da ima političku konotaciju, hapšenje Orića je u Sarajevu ipak viđeno kao neka vrsta političkog pritiska, naročito nakon oslobađajuće presude za Nasera Orića u Haškom tribunalu. Stoga mislim da su bošnjački političari na neki način osećali obavezu da odreaguju, i samim tim smo i došli u ovu situaciju. U svakom slučaju, smatram da od odlaganja te posete niko neće imati koristi, naročito zbog činjenice da i Evropska unija daje veliki značaj regionalnoj saradnji“, kaže Novaković. „U svakom slučaju, jasno je da se unutrašnji problemi u BiH sada na ovakav način negativno reflektuju i na odnose Srbije i Bosne i Hercegovine“, napominje Novaković.

Nakon hrvatske predsednice Kolinde Grabar Kitarović, članovi Predsedništva BiH trebalo je da prime i predsednika Srbije Tomislava NikolićaFoto: Klix.ba

Tema za kalkulacije

„Kada govorimo o BiH kada da na delu imamo sabiranje raznih događaja, i to u negativnom smislu“, smatra Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam. „Imali smo hapšenje Orića, pa kalkulacije oko toga šta sadrži rezolucija o Srebrenici koju je predložila Britanija i na kraju inicijativu Izetbegovića da se odloži poseta predsednika Srbije. Međutim, ja mislim da je vest dana, a možda i godine, trebalo da bude da je Johanes Han otkazao posetu BiH, jer kod dela lidera nije postojala spremnost da prihvate obavezu da rade na izgradnji institucija BiH i da naprave mapu puta za evropske integracije. I tako se sada, umesto ključnog pitanja za BiH, bavimo nekim drugim stvarima, a neke od tih loših stvari je poseta Nikolića možda mogla i da amortizuje“, ocenjuje Popov.

Aleksandar Popov navodi da je zvaničan razlog zahteva za odlaganje posete, a to je hapšenje Orića, moglo da se reši u dijalogu nadležnih organa dveju država da je bilo političke volje. „Pogotovu jer takvi slučajevu nisu neka novost, podsetiću samo na hapšenja Ejupa Ganića i Jove Divjaka. Međutim, očito je da nekome odgovara da uvek ima neku temu za političke kalkulacije i za homogenizaciju svog biračkog tela, tako da zato imamo 20 godina nakon Dejtona ovakvu situaciju u BiH, sa gomilom nerešenih problema.“

Vučić stopama Nikolića?

Premijer Srbije Aleksandar Vučić prilikom posete Sarajevu 2014.Foto: DW/S. Huseinovic

„Posebnu težinu svemu ovome sada daje i najavljena rezolucija o Srebrenici“, kaže Popov. „Mislim da bi rezolucija koju bi doneo Savet bezbednosti UN trebalo da se drži onoga što jeste predmet te rezolucije, a to je da se osudi ta teška tragedija i da se izrazi pijetet prema žrtvama. 'Igmanska inicijativa' je još pre deset godina podnela sličan predlog i tu smo rekli da taj zločin ne sme da se negira, ili da se jedan zločin pravda drugim. Zato je meni neprimereno da se sada kalkuliše da li to ide u prilog jednoj ili drugoj strani, ili da li ide u pravcu da se oslabi pozicija Republike Srpske. Tu bi neke stvari trebalo razdvojiti. Ipak je ovde u pitanju jedna duboka ljudska tragedija, a politiku bi trebalo ostaviti rezolucijama koje se tiču politike“, ističe Popov.

Nakon odlaganja posete predsednika Srbije, sada se postavlja pitanje da li se slična situacija može dogoditi i sa premijerom Srbije Aleksandarom Vučićem, tačnije da li će i on u narednim danima posetiti Bosnu i Hercegovinu, skreće pažnju Igor Novaković. A najave u medijima proteklih dana nisu bile dobre, smatra Novaković. Aleksandar Popov, sa druge strane, misli kako bar do sada potezi predsednika nisu uslovljavali ponašanje premijera, čak naprotiv. Tako da smatram kako ova situacija ne znači da Aleksandar Vučić neće otići u Srebrenicu, čak mislim da je veća verovatnoća da će ipak tamo otići.