1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Ljudska pravaNemačka

Velika parada, veliki izazovi

Frederike Milender ARD
6. jul 2026.

U Kelnu je preko milion ljudi bilo tokom vikenda velike parade ponosa. Učesnici kažu da nove okolnosti u Nemačkoj nalažu novu borbu za prava LGBTQ+ populacije.

Velika parada u Kelnu
Velika parada u KelnuFoto: Thomas Banneyer/dpa/picture alliance

Na paradi u Kelnu, održanoj pod motom „Za ljudska prava – Mnogi. Zajedno. Snažni!“, učestvovalo je više od 200 grupa koje predstavljaju lezbejke, homoseksualce i ostale LGBTQ+ grupe.

Oni su demonstrirali za veću društvenu prihvaćenost i punu pravnu ravnopravnost homoseksualnih, lezbejskih, transrodnih i biseksualnih osoba.

Organizatori procenjuju da je tokom vikenda Kristofer strit dej (CSD) privukao oko 1,5 miliona ljudi. Glavni događaj bila je tradicionalna parada u nedelju.

Na čelu parade bili su brojni političari, među njima gradonačelnik Kelna Torsten Burmester (SPD), političarka Zelenih Klaudija Rot, bivši ministar zdravlja Karl Lauterbah (SPD), ministar unutrašnjih poslova Severne Rajne-Vestfalije Herbert Rojl (CDU) i pokrajinska ministarka privrede Mona Nojbauer (Zeleni).

Na početku parade gradonačelnik Burmester zahvalio je svim volonterima. „Moja zahvalnost pripada svima koji se ne angažuju samo danas, već tokom cele godine volonterski rade za CSD u Kelnu. Happy Pride!“, poručio je gradonačelnik.

Podrška raznolikosti, jednakosti i pravima svih ljudi

Iz organizacije poručili su da su se okupili kako bi pokazali podršku raznolikosti, jednakosti i pravima svih ljudi.

Uve Vajler već 22 godine aktivno učestvuje u organizaciji CSD-a kroz udruženje ColognePride, koje svake godine priprema veliku paradu, dvonedeljni prateći program i ulični festival. Od 2019. godine obavlja funkciju izvršnog direktora organizacije.

Prema njegovim rečima, aktuelna politička situacija u Nemačkoj dodatno ga motiviše da nastavi svoj angažman.

„Želim da svaka osoba može da živi slobodno i razvija se bez ograda, ne samo kroz svoj posao nego i privatno“, rekao je Vajler.

On odbacuje tvrdnje da kvir osobe nekome oduzimaju prava, na primer u vezi s pravom na istopolni brak. „To je potpuna besmislica. Takve predrasude moraju nestati iz svesti ljudi“, istakao je Uve Vajler.

Dreg kraljice u centru pažnje

Kao i prethodnih godina, veliku pažnju na paradi privukle su dreg kraljice.

Ove godine na paradi je učestvovala i kelnska dreg kraljica The Only Naomy. Ona se na paradi predstavila u neobičnoj haljini inspirisanoj izgledom Kelnske katedrale.

Dreg kraljeice u KelnuFoto: Horst Galuschka/dpa/picture alliance

„Dreg kraljice i trans osobe oduvek su bile jedna od pokretačkih snaga Prajd parada. Često imam osećaj da se drag kraljice prikazuju samo kao medijski atraktivna pojava, ali iza toga stoji mnogo više od vizuelnog izgleda i raskošnih kostima“, rekla je ova poznata dreg kraljica.

„Mi smo glas kvir zajednice. Privlačimo pažnju javnosti, a to nosi veliku odgovornost da govorimo o problemima i pravima naše zajednice. Mnogi od nas su aktivisti, a ne samo ljudi u upečatljivim kostimima“, naglasila je.

Pojačane bezbednosne mere

Organizatori ističu da se bezbednosni planovi za ovako veliku manifestaciju redovno prilagođavaju okolnostima.

Martin Homel već više od 20 godina zadužen je za bezbednost manifestacije.

„Izazovi iz godine u godinu postaju sve veći. Ne rastu samo zahtevi vezani za infrastrukturu, već se povećava i broj potencijalnih bezbednosnih pretnji. One postaju sve raznovrsnije“, kaže Homel.

Kako bi odgovorili na te izazove, organizatori sarađuju sa udruženjima za bezbednost velikih događaja. Posebna pažnja posvećena je i vremenskim prilikama. Meteorološki stručnjaci prate moguće nevreme i na vreme upozoravaju organizatore kako bi, po potrebi, aktivirali unapred pripremljene bezbednosne planove.

Parada u KelnuFoto: Horst Galuschka/dpa/picture alliance

CSD je godišnja parada ponosa i proslava pripadnika LGBTQ+ zajednice koja se održava u znak sećanja na Stounvolske nerede iz 1969. godine.

Ovaj događaj obeležava borbu za prava homoseksualnih, biseksualnih, transrodnih i drugih kvir osoba. Naziv potiče od ulice Christopher Street u Njujorku, gde se u Grinič Vilidžu nalazio bar Stonewall Inn.

U noći 28. juna 1969. godine, gosti tog bara – većinom transrodne osobe, homoseksualci i beskućnici – prvi put su se nasilno usprotivili brutalnoj i redovnoj raciji njujorške policije. Taj ustanak smatra se ključnim trenutkom u istoriji modernog LGBTQ+ pokreta.

Preskoči sledeću sekciju Aktuelno na početnoj stranici

Aktuelno na početnoj stranici

Preskoči sledeću sekciju Ostale teme