Venecuela: Ključ u rukama Chevrona
5. januar 2026.
Upravo u trenutku kada američke rakete padaju na Venecuelu i nakon što je američkipredsednik Donald Trampdao da se uhapsi venecuelanski vladar Nikolas Maduro, američki koncern Chevron obeležava 100 godina prisustva u toj zemlji.
Američki naftni gigant trenutno je jedina velika američka naftna kompanija koja posluje u Venecueli. Već sada je jasno: Chevron će igrati ključnu ulogu u budućem ekonomskom razvoju Venecuele.
„Chevron može odmah da profitira od mogućeg otvaranja naftnog tržišta u Venecueli“, izjavio je za novinsku agenciju Rojters Fransisko J. Monaldi, stručnjak za energetsku politiku Latinske Amerike pri Bejker institutu Univerziteta Rajs u Hjustonu.
Venecuela raspolaže sa oko 300 milijardi barela nafte, što je čini zemljom sa najvećim naftnim rezervama na svetu. To odgovara udelu od oko 17 odsto u globalno poznatim rezervama nafte. Trenutno Venecuela, prema podacima Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK), proizvodi oko milion barela dnevno. Chevron učestvuje sa jednom četvrtinom u toj proizvodnji.
Prema navodima OPEK-a, izvoz sirove nafte pao je sa skoro dva miliona barela dnevno u 2015. godini na oko 500.000 barela dnevno u 2021 – što je dramatičan pad. Od 2023. beleži se blagi oporavak. U 2024. izvoz je iznosio 655.000 barela dnevno, dok je u novembru ove godine porastao na 921.000 barela dnevno.
„Povećanje proizvodnje nafte u Venecueli zasluga je Chevrona“, izjavio je Fransisko J. Monaldi u decembru 2025. godine. Sjedinjene Američke Države omogućile su taj pozitivan trend, jer su nakon ruskog napada na Ukrajinu više puta ublažile stroge sankcije protiv Venecuele.
Bez sankcija za Chevron
Američko Ministarstvo finansija, odnosno Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) dodelila je u novembru 2022. kompaniji Chevron posebne dozvole za ponovno pokretanje izvoza sirove nafte iz zajedničkih postrojenja u Venecueli. U oktobru 2025. Chevron je ponovo dobio dozvolu za proizvodnju nafte u toj zemlji.
Venecuelanski vladar Nikolas Maduro bio je toliko zadovoljan da je na državnoj televiziji TeleSUR izjavio: „Chevron je prisutan u Venecueli već 100 godina i želim da kompanija ovde radi još 100 godina bez problema.“
Pre uvođenja američkih sankcija državnoj naftnoj kompaniji PDVSA 2019. godine, kao i pre blokade pristupa američkom finansijskom tržištu 2017. tokom Trampove administracije, SAD su bile najveći kupac venecuelanske nafte. Nakon toga su i proizvodnja i izvoz naglo pali.
Trenutno je Kina najveći kupac venecuelanske nafte. Prema analizi američke Energetske informacione administracije (EIA), oko dve trećine izvoza nafte u 2023. godini otišlo je u Kinu, dok je 23 odsto završilo u Sjedinjenim Američkim Državama.
Udar na Kinu?
Prema mišljenju analitičara, to bi mogao biti jedan od razloga za zadržavanje američkog embarga na svu venecuelansku naftu. Tramp je 3. januara izjavio da embargo ostaje na snazi u celom obimu. Time je posebno pogođena Kina, koja na taj način gubi važan izvor jeftine nafte, koju je dobijala s velikim popustima.
Iako je Kina veliki kupac venecuelanske nafte, kao investitor se povukla iz zemlje još pre više od deset godina. Državne kineske banke, poput China Development Bank i Eximbank, još od 2016. više nisu odobravale kredite Karakasu.
„Kineske vlasti bile su veoma razočarane razmerama korupcije i rasipništva. Zbog toga su obustavljene investicije i krediti“, objašnjava Parsifal D’Sola Alvarado, stručnjak za kinesko-latinoameričke odnose.
Alvarado je direktor Fondacije Andres Belo sa sedištima u Bogoti i Madridu. Bio je član tima venecuelanskog opozicionog političara Huana Gvaida i zadužen za odnose s Pekingom.
Prema njegovim rečima, povlačenje Kine iz Venecuele nije prvenstveno posledica američkih sankcija. Zato se, čak i u slučaju moguće promene režima u Karakasu, za Kinu verovatno neće mnogo toga promeniti.
Nacionalizacija pod Hugom Čavezom
Velike gubitke u Venecueli pretrpele su i američke kompanije. EksonMobil je napustio zemlju 2007. godine, nakon što je tadašnji predsednik Hugo Čaves naredio da u svim projektima proizvodnje mazuta državni koncern PDVSA mora imati najmanje 60 odsto udela.
Chevron je i dalje uključen u nekoliko rafinerijskih kompleksa u Venecueli, među njima i u rafineriji Hose Antonio Anzoategi, koja se vodi kao zajednički projekat s državnom kompanijom PDVSA.
I kompanija KonokoFilips bila je pogođena talasom nacionalizacije u venecuelanskom naftnom sektoru. Nakon povlačenja iz ove zemlje 2007. godine, vodi arbitražne sporove protiv Venecuele.
„Drill, baby, drill“ u Venecueli?
Američki predsednik Donald Tramp računa na novi naftni bum u Venecueli nakon svrgavanja Madura. „Poslaćemo naše velike američke naftne kompanije u Venecuelu da ulože milijarde dolara, poprave teško oštećenu naftnu infrastrukturu i počnu da zarađuju novac“, rekao je na konferenciji za novinare u subotu.
Američki naftni institut (API), najveće udruženje američke industrije nafte i gasa, u prvoj izjavi od 4. januara bio je oprezniji: „Pažljivo pratimo razvoj događaja u Venecueli, uključujući moguće posledice po globalna energetska tržišta“, rekao je portparol API-ja.
Direktor Chevrona Majk Virt nije se javno oglasio nakon svrgavanja Madura. Međutim, izvršni direktor, koji ima dobre veze i s Trampovom administracijom i s vlastima u Karakasu, još je na američko-saudijskom investicionom forumu u Vašingtonu krajem novembra govorio o rastućim tenzijama između Vašingtona i Karakasa.
Danas njegove reči deluju gotovo proročanski: „Razmišljamo dugoročno. Želimo da budemo prisutni kada se okolnosti promene, kako bismo učestvovali u obnovi venecuelanske ekonomije.“ Proslava 100. godišnjice prisustva Chevrona u Venecueli može da počne.