1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Vikiliks i Rat informacija

4. decembar 2010.

Najbolje krimiće piše život. Slično se trenutno dešava i u vezi sa hajkom na osnivača Vikiliksa Džujiana Asanža i pokušajima da se spreči pristup diplomatskim depešama (250.000) koje su objavljene na toj platformi.

Internet stranica VikiliksFoto: dpa

Zidojče cajtung piše: Kada se saznalo da stranica wikileaks.org više nije dostupna, kao razlog za to je navedeno da je isključen server Vikiliksa. To nije tačno. I baš kao u dobrom krimiću, ispostavilo se da je čitava stvar mnogo komplikovanija.

S jedne strane, internet portal za trgovinu Amazon, koji se bavi i iznajmljivanjem servera, odlučio je da poništi dokumente Vikiliksa na svojim računarima. Zvanično objašnjenje za to glasi da su aktivisti Vikiliksa prekršili pravila korišćenja servera. S druge, računari Amazona nisu bili jedini preko kojih se moglo doći do depeša koje je vikilis stavio na raspolaganje javnosti. Ovde u igru ulazi američki EveryDNS koji prodaje internet adrese - kao što je wikileaks.org iza koje se kriju brojevi – odnosno jezik kojim međusobno komuniciraju računari, a važno je dodati i hakeri. EveryDNS je prekinuo „saradnju“ sa Vikiliksom navodno zbog masovnih hakerskih napada, koji bi mogli da ugroze i ostalih 500.000 ponuda ove firme.

Taj argument takođe nije čvrst, jer bi ova firma trebalo da bude u stanju da se odbrani od takvih napada, koji su relativno česti. U svakom slučaju, Vikiliks je uprkos bojkotu od Amazona i EveryDNS-a sve vreme bio dostupan preko numeričke adrese http:/213.251.145.96/ koju, istina, nije baš lako zapamtiti. Zbog toga se posle nekoliko sati saznalo da je Vikiliks postao dostupan preko domena nekih evropskih zemlja wikileaks.ch, (Švajcarska) ali i wikileaks.de Nemačka, itd…

Švajcarska adresa koja je prva „procurila“ u javnost, takođe je bila napadnuta i poništena… Napadi je izvršila jedna američka internet firma.

Osnivač Vikiliksa, Džulijan Asanž se krije od policije, ali ne i od javnosti: juče je preko četa odgovarao na pitanja običnih ljudi.Foto: AP

U ovom ratu informacija, kaže internet aktivista Džon Peri Barlou, sve više u centar pažnje dolazi vrhovni ured za registrovanje internat adresa Icann. Taj „ured“ je pod kontrolom vlade SAD i može da ukine slovne, ali ne i numeričke internat adrese.

Haktivisti (hakeri-aktivisti) rade u međuvremenu na stvaranju sopstvenog decentralizovanog sistema za slovne internet adrese. Rat informacija se nastavlja – zaključuje Zidojče cajtung.

Nepouzdani oblak podataka

Frankfurter algemajne cajtung u vezi sa iznenadnim prekidom saradnje Amazona i EverydaDNS- a sa Vikiliskom, do kojeg je očigledno došlo zbog političkog pritiska vlasti SAD – upozorava firme da ne memorišu svoje podatke u „klaudu“. (Cloud - klaud, na engleskom znači oblak, i jedan je od najvažnijih trendova u tehnološkoj branši).

Naime sve više firmi skladište svoje podatke, delove svoje informacione tehnologije, kao „oblak podataka“ u internetu. Taj oblak u stvarnosti ima oblik računarskih centara kojima obično rukovode eksterne firme kao što su Amazon ili Gugl.

Amazon, koji je pre svega poznat po svojim trgovačkim poslovima na internetu, pre nekoliko godina je otkrio poslove sa „oblakom“. Prema oceni Electronic Froniter Foundation (EFF) to što se desilo sa Vikiliksom trebalo bi da bude znak upozorenja za druge firme.

Ta američka firma (EFF) koja se zalaže za slobodu mišljenja i zaštitu podatka na internetu razočarana je time što je Amazon otkazao saradnju Vikiliksu pod pritiskom politike. Drugi poslovni partneri Amazona bi trebalo da pitaju svog partnera da li i oni mogu da računaju s tim da nestanu preko noći ako se ispostavi da su za nekoga nepodobni.

Inače ovoj branši – Cloud – prognoziraju se dobri poslovi narednih godina. Tržište bi prema mišljenju instituta IDC sledeće godine moglo da se uveća za 30 odsto, dok bi recimo ukupni troškovi za informacionu tehnologiju mogli da porastu samo za 6 odsto. Do 2014. godine Cloud tržište bi imalo volumen od čak 55,5 milijardi dolara, dok je recimo 2009. to bilo samo 16 milijardi dolara.

Priredila: Dijana Roščić

Odg. urednik: J. Leon

Preskoči sledeću sekciju Više o ovoj temi