1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Zašto žene i dalje teško osnivaju firme?

18. jul 2023.

Samo oko 20 odsto startap-firmi u Nemačkoj osnivaju žene. I danas se brojne žene susreću s preprekama i predrasudama ako žele da osnuju firmu.

Symbolbild Depression Burnout
Foto: Kasper Ravlo/Zoonar/IMAGO

Na dečju lutku su nalepljene cedulje - na raznim mestima po telu. Više dizajnerki raspravlja kako bi bilo moguće iskrojiti dečju odeću sa dovoljno otvora i zatvarača, da ništa ne smeta, a da je sve ipak dobro zaštićeno. „Važno je da ima mnogo otvora za medicinski pristup telu deteta, ali i da odeća može brzo da se zameni", kaže Jana Valter. Ona je saosnivač startap-preduzeća Vombli koje smišlja i prodaje odeću za decu sa telesnim smetnjama i hroničnim oboljenjima.

Među zaposlenima su i tri muškarca. No, preduzeće je 2020. godine osnovao tim sastavljen samo od žena. Pored Jane Valter tu su još Lena Ferster i Lina Filis Fokner. U branši kojom i dalje jako dominiraju muškarci njihovo preduzeće je izuzetak.

Žene nisu ozbiljno shvaćene

Prema izveštaju Saveza nemačkih startap-firmi „Fimejl faunders monitor" prošle godine su tek svako peto startap-preduzeće osnovale žene. Osim toga, one su bile više zastupljene na područjima zdravstva, prehrane, obrazovanja i tekstila. Tako je i Vombli, uprkos muškim zaposlenim, tipična ženska startap-firma.

To me uvek pomalo i nervira, kaže Fokner. „Nama su već govorili da su žene prema jednoj studiji više socijalno usmerene i da bi trebalo da radimo u socijalnim zanimanjima." Takvi ponižavajući komentari su, istina, retki, ali ona često ima utisak da žene nisu ozbiljno shvaćene ili da ih ismevaju.

I kada je žena osnivač i šefica firme, partneri se često obraćaju više muškarcima u njenom okruženjuFoto: Channel Partners/Zoonar/picture alliance

I druge osnivačice preduzeća pričaju o sličnim iskustvima. „Nedavno sam sa svojim honorarnim saradnikom bila na jednom sajmu. Muškarci su delom razgovarali samo s njim, iako sam ja osnivačica preduzeća i iako sam ja započinjala razgovor", kaže Julija Encinger. Njeno startap-preduzeće Rome u Štutgartu savetuje poslodavce u pravnim pitanjima ako njihovi zaposleni žele da rade u inostranstvu.

Šanse i rizici

Već u traganju za investitorima, žene su u težoj situaciji nego muškarci. „Postoji ta nesvesna sklonost da investitori ženama više postavljaju pitanja o riziku, a muškarcima o šansama", kaže Hana Asmusen iz hamburškog startap-preduzeća "Localajz", koje firmama olakšava dovođenje saradnika iz inostranstva ili njihovo slanje u inostranstvo.

U jednoj studiji sa Harvarda iz 2017. autori su utvrdili da postoji nesvesna sklonost investitora da prednost daju muškarcima. Njima se ne samo češće postavljaju pitanja o potencijalu njihove poslovne ideje, nego su muškarci u proseku dobili sedam puta više novca od žena - oko 14 miliona dolara više.

Neplaćen posao vaspitanja dece

Ali, sa potragom za investitorima ne prestaju izazovi za žene koje osnivaju firme. „Znam za slučajeve u kojima osnivačice poduzeća nisu dobile kapital jer su bile trudne", kaže Franciska Tojbert, direktorka Saveza startap-firmi. Mnoge žene se ne usuđuju da pomenu tu temu zbog straha da će biti u lošijoj poziciji.

Podizanje i vaspitanje dece su potcenjena delatnostFoto: bilderbox

„Statistički gledano, zasnivanje porodice i osnivanje startap-preduzeća događaju se u istom životnom periodu", kaže Tojbert. Ali, i u kasnijem razvoju karijere žene često preuzimaju neplaćeni posao, kao što je podizanje dece, i zato imaju manje vremena za rad.

Porodilji - 13 evra na dan

Studije pokazuju da se nedeljno radno vreme žena s decom smanjuje za više sati, a kod muškaraca najčešće ostaje jednako. „Kao žena stalno dobijam pitanje, imam li želju da rodim dete ili da uskladim posao i vaspitaje dece. Muškarce to u pravilu ne pitaju, kaže Asmusenova.

Osnivačice preduzeća nemaju jednaka prava na porodiljski novac, a dobijanje potpore je često je komplikovano i jedva se isplati. „Dobije se 13 evra na dan, a troškovi preduzeća i dalje teku", kaže šefica Saveza Tojbert. „Ako nemaš ušteđevine, to ti puno ne pomaže."

Ona zahteva bolju zaštitu za samostalne preduzetnice. Zdravstvena osiguranja bi na primer mogla da preuzmu deo koji plaća zaposleni u slučaju bolesti, a mogao bi da pomogne i državni fond za 14 nedelja porodiljskog odsustva. „Žene preuzimaju društveni zadatak time što rađaju decu", kaže Tojbert. Za njih na tom području mora da se učinio još mnogo da bi se postigla ravnopravnost polova, kaže ona.

Jonatan Penšek, novinska agencija dpa

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.